ISTINA O SECOND HAND RADNJAMA Evo ko sve kupuje u prodavnicama polovne odjeće, nije onako kako ste mislili
U second hand prodavnicama se može naći polovna odjeća poznatih marki po veoma povoljnim cijenama. Jedna mušterija kaže da je kupila brendirano odjelo za svega 25 maraka.
– Odijelo je savršenog kvaliteta i kroja, kao da ga je neko za mene radio po mjeri. Otkako sam ga kupila često svraćam do prodavnice polovne odjeće, već me znaju i radnice. Često mi ostave nešto sa strane, ipak sam stalna mušterija. Ima tu svega… Od brendiranih stvari, do flekavih komada i krševa – ističe Suzana D.
Zbog veoma niskih cijena second hand radnje povezuju se sa siromaštvom i nižim slojevima društva. Da li je zaista to tako, provjerili smo sami.
U buticima polovne odjeće oblači se veći broj našeg stanovništva, ne samo zbog finansijske situacije već i zbog kvalitetne odjeće koju inače ne bi mogli sebi priuštiti.
Ekipa našeg portala je svratila do butika polovne odjeće i obukla se od glave do pete za 20 KM.
Kako je to izgledalo možete pogledati u galeriji:
Uzeli smo farmerice za 8 KM, majicu za 5 KM kao i torbicu koja je bila 7 KM. Iste stvari u butiku gdje se prodaje nova odjeća platili biste i do 80 KM.
Prema riječima prodavaca zaposlenih u second hand radnjama, redovne mušterije su ljekari, advokati, profesori, umjetnici, studenti, kostimografi, novinari pa i estradne ličnosti.
U ponekim prodavnicama možete naići na stvari koje su još sa etiketom, ali i dobro očuvane nošene stvari. Provlače se brendovi kao što su: Zara, H&M, Nike, Hugo Boss, Benetton, E Spirit, Versace, Calvin Klein….
Da li je BiH deponija polovne odjeće iz EU?
Prema riječima ekonomiste Bojana Stojnića, BiH jeste deponija polovne odjeće. Kako navodi naš sagovornk roba dolazi iz Norveške, nešto iz Njemačke pa čak i iz Švedske.
Isti slučaj je i sa polovnim automobilima jer ljudi iz razvijenih zemalja mogu sebi priuštiti bolje automobile pa tako isto i odjeću. Ono što nije za njihovu upotrebu transpotuju u BiH te tako postaje deponija polovnih stvari iz EU na tržištu.
Naš narod je srećan i sa njihovim otpadom jer je takva ekonomska situacija u našoj zemlji.
Da li kupci polovne odjeće mogu računati na Zakon o zaštiti potrošača?
Iz Ministarstva trgovine i turizma dobili smo odgovor da prema godišnjem izvještaju potrošačkih prigovora, a koji su sačinjeni od polugodišnjih izvještaja Udruženja za zaštitu potrošača iz Republike Srpske upisanih u evidenciju Ministarstva trgovine i turizma, do sada nije zabilježen potrošački prigovor koji se odnosi na kupovinu polovne odjeće.
– Kada je u pitanju kupovina polovne robe, reklamacije su se odnosile na kupovinu polovnih tehničkih uređaja, saopšteno je iz Ministarstva trgovine i turizma.
Na šta se ljudi najviše žale?
– Prema podacima u posljednjih nekoliko godina najveći broj potrošačkih prigovora, odnose se na usluge od opšteg ekonomskog interesa. To su usluge snadbijevanjem električnom energijom, toplotnom energijom, vodom, usluge telekomunikacije i druge javne usluge koje se pružaju posredstvom distributivne mreže, naveli su iz Ministarstva trgovine i turizma
Prema njihovim riječima ostali potrošački prigovori uglavnom su se odnosili na oblasti prodaje proizvoda i pružanje usluga, odgovornosti i generacije za proizvod ili uslugu kao i prodaje na osnovu ugovora na daljinu.
Da li se isto tretiraju radnje koje prodaju polovnu i novu odjeću?
Zakon o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj jednako se primjenjuje za sve registrovane poslovne subjekte čija djelatnost su prodaja proizvoda ili vršenje usluga.
– Bitno je istaknuti da prema Zakonu o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj trgovac je odgovoran za nedostatak na proizvodu u roku od dvije godine, od dana prelaska rizika na potrošača, izuzev kod prodaje polovne robe, kada se može ugovoriti kraći rok, ali ne kraći od godinu dana, potvrdili su iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske
Koliko je uvezeno polovne odjeće u prvih pet mjeseci u BiH?
– U prvih pet mjeseci 2021. godine registrovan je uvoz polovne odjeće od 66 uvoznika, a u prvih pet mjeseci 2022. godine registrovan uvoz je od 57 uvoznika, navode iz Uprave za Indirektno oporezivanje.
BONUS VIDEO: