BOŽO MARIĆ PROZVAO RANKU MIŠIĆ „Duže je na čelu sindikata, nego Tito Jugoslavije“
FOTO: SRPSKA INFO/SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Ranka Mišić je odlikovani sindikalni maršal. Duže je na čelu Saveza sindikata, nego što je Tito bio na čelu Jugoslavije, rekao je predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske Božo Marić gostujući u emisiji “Oči u oči-objektivno.
Marić je naglasio da se u Republici Srpskoj mora početi razmišljati o reformi poreske politike po pitanju oporezivanja rada, odnosno na koji način izaći iz sive zone.
– Moramo prestati da živimo u zabludi da se može živjeti sa 650 KM, institut najniže plate treba da postane prošlost, a radnici treba da budu plaćeni na način kako je to uređeno i u ostalim zemljama – istakao je Marić.
On je dodao da se nada da će u tome imati sagovornika iz poslovne zajednice.
– Mi, kao druga grupacija sindikata se zalažemo za uvođenje najniže poreske osnovice za svaku granu djelatnost. Zalažemo se da ta najniža plata postane prošlost, jer samo uvođenjem najniže poreske osnovice mi možemo iskorijeniti fenomen koverti – istakao je Marić.
Podatak da je preko 135. 000 ljudi zaposleno na minimalcu pokazatelj je, smatra Marić, da se u Srpskoj živi na granici bijede i siromaštva.
– Postavljam pitanje kako preživjeti sa 650 KM? Jasno je svima da se sa tim iznosom ne može preživjeti i svima je jasno da mi u Srpskoj imamo fenomen koji se zove ‘koverta’ i prema našim procjenama i budžet i svi fondovi RS na godišnjem nivou ostvaruju gubitak od oko 440 miliona KM, jer nemaju snage da se obračunaju sa sivom ekonomijom i fenomenom ‘koverta’, koja će na radnike uticati tek u trećoj životnoj dobi – smatra Marić.
Marić je objasnio i zbog čega sindikat na čijem je čelu i pet granskih sindikata ne podržavaju povećanje od 10 odsto zaposlenim u javnom sektoru.
– Mi ne podržavamo povećanje od 10 odsto, jer je čitačica dobila 60 KM povećanje, a direktor neke ustanove 450 KM. Mi nismo za takvo povećanje plata jer to nije socijalna pravda, da smo vratili naknadu za topli obrok i čistačica i direktor te institucije dobili bi nominalno u parama 150 KM. To je razlika između nas i drugih sindikalaca koji su došlo da verifikuju političku odluku – naglašava Marić.
Marić ističe da sukob između njega i predsjednice Saveza sindikata, Ranke Mišić nije lične prirode.
– Ona je 2008. godine bila na čelu sindikata, kada je 54.000 radnika ostalo bez toplog obroka i regresa. Ona je rekla da može, a mi smo sada rekli da to ne želimo i da mi predstavljamo te radnike, ne ona – dodaje Marić.
“Do kraja godine treća sindikalna centrala”
Marić je najavio i da će do kraja tekuće godine u Srpskoj biti formirana treća sindikalna centrala, koja će, kako navodi, pokazati da se može voditi socijalni dijalog i sa Unijom udruženja poslodavaca i Vladom Srpske.
– Uz Sindikat uprave biće još nekolicina sindikata i naš koncept će se zasnivati na radu za 0.0 KM. U fokusu nam neće biti, kao što je u savezu, samo članarina radnika. Oni se brinu samo o članarini, malo manje o pravima radnika. Ova centrala će funkcionisati na način da sindikalne organizacija i granski sindikati sav prihod ostavljaju za sebe i jačaju svoje kapacitete za pregovaranje i infrastrukturne kapaciteta. Centrala će raditi na sistemu pro bono – kazao je Marić.
“Političarima prilika da postanu junaci doba”
Govoreći o borbi za izdvajanje toplog obroka i regresa zaposlenima u javnom sektoru, Marić kaže da su političari dobili šansu da postanu junači doba za 54.118 radnika, da su ispoštovali zaključak Narodne skupštine Republike Srpske.
– Oni su u javnom diskursu nametnuli termin izdajnici kada neko ne poštuje zaključke NS RS. Ja se bojim da će neko biti okvalifikovan kao izdajnik radnika ukoliko se ne desi to što mi tražimo u narednom periodu – ističe Marić.
Marić smatra da je svaka odluka o pomoći građanima, uključujući i povećanje, vezana za izbore.
– Ja podržavam svaku pomoć, građani su uplatili višak sredstava u budžet i Vlada mora da vodi odgovornu socijalnu politiku i da pomaže, vrati taj novac građanima. Živimo realnost da je litra ulja 5.80 KM, da je prije godinu dana bilo 2.80 KM. Da je gorivo danas 3.30 KM, a prije godinu dana bilo je 1,80 KM, da je džak brašna 42 KM, da ne pričamo o tome koliko će to radnici da osjete kada dođe vrijeme spremanja djece za novu školsku godinu, ogreva. Tek će onda da shvate u kakvoj finansijskoj krizi se nalazimo. Najave su da zaustavljanje inflatornog skoka možemo očekivati tek krajem 2023. godine, a do tada mladi ili će se iseliti ili ne znam šta će se desiti, ovako više ne može – ističe Marić.
“Radnici se plaše da prijave mobing”
Na kraju razgovora osvrnuo se i na razloga napuštanja Saveza sindikata Republike Srpske.
– Napustio sam Savez sindikata jer sam ja otkako sam postao predsjednik Sindikata uprave 2017. godine tražio da se Savez reformiše i postane prava radnička organizacija u kojoj će se poštovati glas radnika i u kojoj će se poštovati zahtjevi koji dolaze iz sindikalnih organizacija, granskih sindikata. Ja sam prošao osam sudskih sporova sa Savezom sindikata i Rankom Mišić i svaki spor sam riješio u svoju korist. Nemam ja animozitet prema njoj, ona je mene tužila ne znam ni ja koliko puta, a svaki spor izgubila. Negdje se postavlja da sam ja neki muški šovinista koji mrzi tu ženu, što apsolutno nije tačno. Tražio sam od nje da poštuje granske sindikate. Nemamo mi ništa protiv nje neka ona ostane na čelu saveza, ali te stvari se moraju promijeniti – dodaje Marić.
Zaključuje da je mobing izraženiji u javnom sektoru, jer je, kako ističe, 90 odsto zaposlenih došlo političkim putem i zbog toga se plaše za svoj posao.
– U Republici Srpskoj je usvojen Zakon o sprečavanju uznemiravanja na radu i to je negdje početak borbe, jer poslodavci nisu dozvoljavali da se taj zakon zove Zakon o sprečavanju mobinga, ali on suštinski reguliše tu oblast. Njime je predviđeno kako radnik može da se zaštiti od mobinga svog rukovodioca ili trećeg lica. Imamo problem, jer ne možemo da ohrabrimo ljude da prijave taj mobing. Plaše se za posao – zaključuje Marić.
BONUS VIDEO:
Možda vas zanima
Vijesti
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
