POP VATRA SPASIO SRBE SA DINARE OD HLADNOG USTAŠKOG NOŽA Priča o Momčilu Đujiću: Čovjek epske hrabrosti za čije ime se vežu mnoge kontroverze

ALOONLINE.BA | Razonoda ∙ 03.03.23 14:22 ∙ 0

Momčilo Đujić bio je srpski pravoslavni sveštenik i četnički vojvoda koji je predvodio značajan dio četnika na području sjeverne Dalmacije i zapadne Bosne tokom Drugog svjetskog rata.

foto: arhiva

Nakon invazije na Jugoslaviju, kao komandat Dinarske divizije predvodio je odbranu Srba od hrvatskog ustaškog režima.

Momčilo Đujić je rođen 27. februara 1907. godine u selu Kovačić kod Knina u Kraljevini Dalmaciji, koja je bila administrativna jedinica u sastavu Austrougarske. Bio je najstariji od petoro djece Rade Đujića i Ljubice.
Momčilo je osnovnu školu završio 1918. godine, kao najbolji učenik u razredu. Između 1920. i 1924. godine, pohađao je nižu gimnaziju u Kninu.

U Sremskim Karlovcima je 1929. godine počeo pohađati srpsku pravoslavnu bogosloviju, diplomirao je 1931. godine i rukopoložen je za sveštenika dvije godine kasnije.

Dodijeljena mu je parohija u selu Strmica, nedaleko od Kovačića. Objavio je zbirku pjesama ”Emilijade” 1931. godine, reizdatu 1999.

Oženio je Zorku Dobrijević Jundžić, kćerku uglednog trgovca iz Bosanskog Grahova.

Đujićevo prvo dijete bio je Siniša rođen 1934. godine, a Zorka je naredne godine rodila blizance — sina Radomira i kćerku Radojku.
Organizovao je izgradnju narodnog doma u Strmici 1934. godine, a finansirao je i nadgledao navodnjavanje poljoprivrednih površina zapadno od Mračaja i odobrio rekonstrukciju zvonika na crkvi Svetog Jovana Krstitelja.

Kako je Đujić dobio nadimak „Pop Vatra“?

Đujić je postao poznat i po svojim vatrenim govorima, zbog čega je dobio nadimak „Pop Vatra”. Nakon osnivanja NDH, Đujić je za dlaku izbjegao hapšenje od strane ustaša.

Đujićevi četnici su sa uspjehom držali ustaše dalje od Knina i okoline, što je Srbe spasilo od daljih masakara. Dok se ljeto približavalo, Đujićevi četnici su preuzeli Drvar od ustaša.

Početkom ljeta, četnički komandat Stevo Rađenović i Đujić su stupili u kontakt sa Italijanima i od njih zatražili da zaustave ustaške zločine nad Srbima, omoguće povratak srpskih izbjeglica i ukidanje uredbe kojom je omogućena konfiskacija imovine u vlasništvu Srba u NDH.

Dok Đujića Hrvati optužuju za saradnju sa italijanskim fašistima, izbjegavaju da kažu da je Đujićeva saradnja sa Italijanima bila neophodna kako bi se umanjio genocid nad srpskim življem od strane ustaške NDH.

Osnivanje Dinarske divizije

Početkom januara 1942. godine, osnovana je Dinarska divizija nakon što je Đujić stupio u kontakt sa generalom Dražom Mihailovićem.
Poslije rata, osuđen je od strane komunista, ali je uspio da emigrira u SAD.

Momčilo Đujić je preminuo 11. septembra 1999. godine u bolnici u San Dijegu u 92. godini života. Iza sebe je ostavio troje djece, dvije unuke, četvoro praunučadi, brata, Boška Đujića, i sestru, Ilinku Đujić.

U nekrologu posvećenom Đujiću u Njujork tajmsu koji je napisao novinar Dejvid Bajdner, navedeno je da je Đujić bio žestok neprijatelj komunizma, nacizma i fašizma, koji je učestvovao u epskim bitkama Drugog svjetskog rata i da je sproveo mnoga djela ratne hrabrosti.

Srpska dijaspora u SAD postavila je spomenik Đujiću na srpskom groblju i Libertivilu u Ilinoisu.

BONUS VIDEO: