Na nivou BiH neki su postavili desetine pitanja i uputili brojne inicijative, dok su pojedini ostali gotovo nevidljivi.

Predizborna trka već je uveliko počela, a građani Bosne i Hercegovine uskoro će ponovo odlučivati kome će dati povjerenje.

Prije novih obećanja, međutim, vrijedi pogledati šta su izabrani zastupnici i delegati uradili u mandatu koji upravo završava.

Opšti izbori održani su u oktobru 2022. godine.

Četiri godine kasnije, iza njih ostaje mandat u kojem su se parlamentarci bavili zakonima, budžetima, imenovanjima, evropskim integracijama, ali i brojnim političkim sukobima i blokadama.

Parlamentarna skupština BiH ima 42 poslanika u Predstavničkom domu i 15 delegata u Domu naroda.

Dvije trećine poslanika Predstavničkog doma biraju se iz Federacije BiH, a jedna trećina iz Republike Srpske.

U Domu naroda pet delegata dolazi iz Republike Srpske, dok po pet Bošnjaka i Hrvata dolazi iz Federacije BiH.

Sedam usvojenih zakona od 63 prijedloga

Ako se gleda samo zakonodavni učinak na državnom nivou, slika nije naročito impresivna.

Prema zvaničnom prikazu Parlamentarne skupštine BiH za 2025. godinu, u parlamentarnoj proceduri bila su 63 prijedloga zakona, uz Prijedlog amandmana II na Ustav BiH.

Od toga je tokom cijele 2025. godine usvojeno samo sedam zakona.

Osam prijedloga je odbijeno, dva su povučena, jedan zakonodavni postupak je obustavljen, dok je čak 45 prijedloga zakona ostalo u proceduri, a 11 ih je čekalo na pokretanje procedure.

Rad domova

Tokom 2025. godine Predstavnički dom PS BiH održao je 10 redovnih i čak 21 hitnu sjednicu, na kojima su razmatrane 284 tačke dnevnog reda.

Usvojena su 122 zaključka, dok 49 prijedloga zaključaka nije dobilo potrebnu podršku. Istovremeno, Predstavnički dom usvojio je 14 poslaničkih inicijativa, dok dvije nisu usvojene, dvije su povučene, a o jednoj se Dom nije izjasnio.

Dom naroda imao je znatno slabiji zakonodavni ritam.

Tokom 2025. godine održane su samo dvije redovne i četiri hitne sjednice, dok je čak 11 hitnih sjednica prekinuto.

Na sjednicama Doma naroda razmatrane su 103 tačke dnevnog reda.

Delegatske inicijative praktično su izostale – Dom ih tokom godine nije razmatrao, a tri su na kraju godine ostale u proceduri.

Dom naroda: Samo dvije redovne sjednice.

To je jedan od najjasnijih pokazatelja problema Državnog parlamenta: mnogo tačaka dnevnog reda i veliki broj sjednica ne znače nužno i veliki zakonodavni učinak.

Nisu svi isti

Kada se statistika spusti na pojedinačni nivo, razlike među parlamentarcima postaju još izraženije.

Podaci platforme Parlameter, koja obrađuje parlamentarne podatke i čiji je projekt uspostavljen u saradnji s organizacijom Zašto ne, pokazuju velike razlike u broju poslaničkih pitanja, inicijativa i prisustvu na glasanju.

Među najaktivnijim u Predstavničkom domu ističe se Šemsudin Mehmedović, koji je prema podacima dostupnim na platformi imao čak 193 poslanička pitanja i inicijative. Slijedi Saša Magazinović sa 148, dok su značajan broj aktivnosti imali i drugi poslanici.

Magazinovićev individualni profil na zvaničnoj stranici PSBiH pokazuje i niz konkretnih inicijativa koje je podnosio tokom mandata – od 2023. i 2024. godine, do čak nekoliko inicijativa tokom 2025. i 2026. godine.

Tu je i Jasmin Emrić, čiji profil pokazuje kontinuitet poslaničkih pitanja tokom 2025. i 2026. godine.

Samo tokom 2026. postavio je pitanja u januaru, martu, aprilu, maju, junu i julu.

Parlameter mu bilježi 64 poslanička pitanja i inicijative, uz gotovo 98 posto prisustva na glasanju.

Skromni učinak

S druge strane, postoje i parlamentarci koji su imali mnogo skromniji učinak.

Primjer je Milan Dunović, kojem Parlameter bilježi gotovo 79 odsto prisustva na glasanju, uz 11 poslaničkih pitanja i inicijativa.

Kod Nihada Omerovića prisustvo na glasanju iznosi 72 odsto prema dostupnoj statistici Parlametera, dok je broj pitanja i inicijativa također znatno ispod najaktivnijih poslanika.

Međutim, nakon ljetne pauze parlamentarna aktivnost državnog nivoa ponovo je bila relativno skromna.

Na zvaničnoj stranici PS BiH početkom septembra 2026. dominiraju aktivnosti komisija, sastanci parlamentaraca i međunarodne aktivnosti, dok nema zakazanih sjednica domova, piše Avaz.

Statistika rada

Kada se pogleda rad Parlamentarne skupštine BiH od 2022. do septembra 2026., slika je prilično neujednačena.

Dok pojedini parlamentarci imaju desetine ili stotine pitanja i inicijativa te redovno učestvuju u glasanju, ukupna zakonodavna aktivnost institucije ostaje skromna.

Samo tokom 2025. godine od 63 prijedloga zakona usvojeno je sedam, dok je 45 ostalo u proceduri.

Predstavnički dom održao je 31 sjednicu, a Dom naroda šest, uz čak 11 prekinutih hitnih sjednica. I u 2026. godini rad je nastavljen, ali uz periode slabije aktivnosti.

Početkom septembra na zvaničnom kalendaru PSBiH nije bilo zakazanih sjednica domova.