Američkoj strani nije pomoglo ni to što je na sjednicu doveden i sam Zanardi Landi, što ih je iznerviralo toliko da su svega nekoliko sati nakon sjednice zaprijetili da će preispitati svoje prisustvo u BiH.

Ambasada SAD: Evropska neodlučnost

“Evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju SAD da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini. Delegacija SAD nastojala je postići konsenzus oko zajednički prihvaćene vizije i visoko kvalifikovanog italijanskog kandidata, iskusnog diplomate ambasadora Antonija Zanardija Landija. Sekretar Rubio opisao je italijanskog kandidata pred Kongresom kao 'gospodina za kojeg mislimo da bi dobro obavio posao pomažući da se osigura određena stabilnost toj poziciji', naveli su iz Ambasade SAD-a u BiH.

U objavi se ističe da SAD primaju k znanju evropski neuspjeh da se postigne konsenzus oko kandidata i da su razočarane što su te podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika.

Zašto su SAD ljute?

Ljutnja SAD-a po ovom pitanju za neke je iznenađenje, a za neke i ne.

Naime, SAD su kao i do sada podržale da na mjesto visokog predstavnika dođe neko iz Evrope, ali ne kao u prethodnim slučajevima kada su davali saglasnost na prijedloge, već sada zagovaraju da to isključivo bude Italijan Zanardi Landi.

To se, smatraju stručnjaci, radi iz razloga jer u italijanskom diplomati vide osobu koja bi pomogla da se riješi suštinsko pitanje, a to je imovina u BiH, kako bi, tvrdi se iz više izvora, lakše mogao da se realizuje projekat Južne interkonekcije, za koju su amerikanci zainteresovani.

Eventualnu vezu između pitanja “državne imovine u BIH“ i Zanardi Landija, Aloonline pomenuo je i u tekstu “Ko upravlja granicom, ko šumama i rudnicima: Stigao prijedlog za raspodjelu imovine u BiH“, gdje smo naveli da je plan da se Italijanu, kao glavnom kandidatu za visokog predstavnika u BiH, dostavi prijedlog kako treba da se riješi pitanje upravljanja imovinom u BIH.

Ipak, lobiranje SAD, nije naišlo na prihvatanje evropskih država, prije svih Francuske uz podršku Njemačke i Velike Britanije, koje očigledno ne žele da tako lako izgube uticaj OHR u BiH.

Delegacija EU: Visoki predstavnik bi trebao da bude iz EU

Novonastalu situaciju komentarisali su i iz Delegacije EU u BiH, te su poručili kako smatraju da u skladu s dosadašnjom praksom, novi visoki predstavnik treba biti neko iz zemalja članica EU.

Oni su istakli da su članice EU posvećene imenovanju visokog predstavnika do kraja juna, te da cijene saradnju sa SAD i drugim partnerima.

“Odlučni smo da s njima nastavimo raditi i približavati stavove oko kandidata koji je, kao integrativni faktor, u mogućnosti sarađivati sa svim akterima u provedbi mandata visokog predstavnika, uključujući domaće aktere. Nastavljamo intenzivne konsultacije u narednim danima i spremni smo da se ponovo sastanemo s našim partnerima u okviru Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira kako bismo uskoro finalizirali proces imenovanja. EU je posvećena stabilnosti, sigurnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine i njenom putu ka članstvu u EU", piše u odgovoru Delegacije EU.

Novi visoki predstavnik do kraja juna

Novi rok za imenovanje novog visokog predstavnika pomjeren je do kraja juna ove godine, kada bi BiH trebalo da napusti Kristijan Šmit. 

I on se javnosti obratio nakon neuspješne sjednice PIC-a, rekavši da se konsultacije nastavljaju, te da je ovo bila posljednja sjednica PIC-a kojom je presjedavao.

Nešković: Pokazala se povremena zainteresovanost za BiH

Diplomata i publicista Branko T. Nešković, smatra da je posljednja sjednica PIC-a bila kulminacija neusaglašenosti, neprincipijelnosti, pa čak i neke vrste povremene zainteresovanosti međunarodne zajednice za dešavanja u BiH.

“Saopštenje Ambasade SAD-a trebe gledati kao ozbiljno upozorenje prije sljedeće sjednice PIC-a na kojoj će oni svakako pokušati završiti ono šta su naumili i imenovati novog visokog predstavnika uz podršku nekih evropskih država, ali i kao još jedno razočarenje u EU i njenu spoljnu politiku“, kaže Nešković za Aloonline.

Ističe da nije dobro što se BiH našla u situaciji gdje se veliki namiruju preko nje.

“Za nadati se da će tenzije između Vašingtona i Brisela bar po ovom pitanju splasnuti do kraja juna jer svaki drugi ishod ne bi bio dobar za BiH, ni za region Balkana“, poručuje Nešković za Aloonline.

Kaluža: BiH primjer razdvajanja Vašingtona i Brisela

Stručnjak za međunarodne odnose Lučiano Kaluža, izjavio je da su BiH i Balkan najeklatantniji primjer razdvajanja politika Vašingtona i Brisela, ali smatra da će EU ipak ustuknuti kada je riječ o kandidatu za visokog predstavnika.

“EU će ustuknuti. EU pokušava sebe da pozicionira i sada su nekom nazovimo konflikutu sa SAD. Amerika je vidjela da EU nema jasnu strategiju, niti politiku, i da se članice EU udružuju onda kada osjete da su njihovi interesi ugroženi i ako vide da se njima izmiče mogućnost upravljanja nad određenom teritorijom“, rekao je Kaluža medijima.

Trišić-Babić: Vrijeme da se OHR konačno zatvori

Iz Republike Srpske nakon sjednice PIC-a stižu poruke da nije normalno da 30 godina nakon rata u BiH predstavnici stranih država i dalje dolaze u Sarajevo da biraju čovjeka koji će imati vrhovnu vlast.

Zbog toga, Ana Trišić Babić, vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske, smatra da je vrijeme da se OHR konačno zatvori.

"Činjenica da se danima izluđujemo informacijama i poluinformacijama sa potpuno zatvorenog i netransparentnog procesa, uz agresivnu kampanju Sarajeva i tutora da se zadrži OHR i bonska ovlaštenja, govori zašto je naša principijelna pozicija od 2006. godine bila ispravna", izjavila je Trišić-Babićeva za Srnu.

Tvrdi da “ne smije reći šta zna“, ali da je ponosna na pozicije, argumente i interese Banjaluke i koliko se za njih zanimaju.

“SAD imaju koherentnu poziciju, podržanu od nivoa državnog sekretara Marca Rubija, koja u velikoj mjeri odražava i poziciju Banje Luke. Jedan broj članica EU ima iracionalan strah da sjednu, prepoznaju Banju Luku kao partnera i aktera, i razgovaraju“, kazala je Trišić-Babićeva.

Konaković: Ovo je najdemokratičniji izbor visokog predstavnika

Uprkos svemu, dio odgovornih u BiH smatra da nije sve tako crno.

Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH kaže da propala sjednica PIC-a neće proizvesti negativne posljedice te da je reakcija američke Ambasade doprinijela smirivanju situacije.

“Mislim da nikakve štete ne može biti ni za jedne ili za druge, ni za BiH, što je najvažnije“, uvjeren je Konaković.

Zadovoljan je što postoji gotovo jedinstven stav svih u PIC-u da se nastavi prisustvo OHR u BiH.

“Svjesni smo da OHR, i ja moram reći nažalost, još uvijek treba BiH“, naglasio je prvi čovjek bh. diplomatije, te dodao da je tačno da BiH ne odlučuje o izboru visokog predstavnik, ali da se mnogo pita.

“Mislim da je ovo do sada najdemokratičniji izbor visokog predstavnika ikad u BiH. Ovo je prvi put da je bh. javnost upoznata čak i sa prijedlozima imena. Evo, sve nas pozivam da se prisjetimo izbora bivših visokih predstavnika. Evo, Schmidt je najsvježiji. Da li je iko znao kada, gdje, iko razgovara o tome? Doveli su čovjeka, gotov proizvod, i prezentirali ga bh. javnosti“, poručio je Konaković za FTV.

Bećirović sa predsjednikom Francuske Makronom

OHR je bila tema i susreta Denisa Bećirovića, predsedavajućeg Predsedništva BiH sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom, u Tivtu, tokom samita Evropska unija – Zapadni Balkan.

Bećirović je, kako se navodi u saopštenju, ukazao Makronu na važnost uloge OHR u BiH i izbora visokog predstavnika, da bi se, prije svega sačuvao mir i stabilnost.

Za to je dobio podršku francuskog lidera.