Počela prijava kandidata za predsjednika Republike Srpske: Koga će predložiti Milorad Dodik, a koga opozicija?

U prijavi koja se predaje CIK BiH, stranke, koalicije ili grupe građana prijavljuju svoje kandidate za učešće na izborima za više nivoa vlasti.

Za šta se predaju kandidature?

Konkretno rečeno, kada su u pitanju političku subjekti iz Republike Srpske, oni u prijavi CIK BiH predlažu kandidate za predsjednika Republike Srpske, srpskog člana Predsjedništva BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine (PD PS) BiH, dok se u Federaciji BiH predaju kandidature za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Parlament FBiH, Predstavnički dom PS BiH.

Šta će odlučiti Milorad Dodik?

U narednih 13 dana, koliko će trajati rok partijama i nezavisnim kandidatima da predaju kandidature i prijave, sve oči u Srpskoj biće uprte u opozicioni blok, ali i Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, koji će, bez ikakve sumnje, dati završnu riječ o tome ko će biti kandidati ispred ove partije.

Dosad se zna da će SNSD dati oba kandidata ispred vladajuće koalicije, a Dodik je u prethodnom periodu, namjerno ili ne, istupao sa imenima Željke Cvijanović kao kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH i Savu Minića, kao “najozbiljnijeg kandidata za mjesto predsjednika Republike Srpske“.

Ostatak vladajuće koalicije koja je okupljena oko SNSD-a, izvjesno neće dati nijednog kandidata, jer nemaju snagu da to urade.

Hoće li se opozicija dogovoriti?

Mnogo zanimljivije, bez dileme, biće na suprotnoj strani.

Opozicija je razjedinjena, a pola ih uopšte međusobno ne komunicira.

Iako nerijetko pozivaju na zdrav razum i zajedničko okupljanje oko dva kandidata ispred SDS, PSS, Narodnog fronta, Liste Za pravdu i red i PDP Republike Srpske – Igor Crnadak, pitanje je da li će za 13 dana uspjeti da dogovore ono što ne mogu mjesecima unazad.

Ključna je, po svemu sudeći, pozicija predsjednik Republike Srpske.

Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta Sigurna Srpska i PDP-a, ne krije da pretenduje na tu poziciju, a sa tim prijedlogom čini se da nema ništa protiv Jelena Trivić, predsjednik Narodnog fronta i većina njenog članstva.

Ali zato ima veći dio SDS-a.

Podsjetimo, tokom nedavnih sjednica Predsjedništva i Glavnog odbora SDS u Istočnoj Ilidži, mogli su se čuti suprotstavljeni stavovi u vezi podrške prijedlogu Draška Stanivukovića da PSS bude dio SDS, ali da on bude kandidat za predsjednika Republike Srpske, a Branko Blanuša, koji bi ostao predsjednik SDS, bio kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Glavni odbor SDS-a je to odbio i u ovoj ili idućoj sedmici treba opet da se sastane i donese konačnu odluku: da li Branko Blanuša ostaje kandidat za predsjednika Republike Srpske kao što su to prethodno odlučili ili će se održati Skupština SDS-a koja treba da se izjasni o izbornom putu ove partije, a to je da li će samostalno na izbore sa oba kandidata za dvije najvažnije funkcije ili će se praviti ustupci.

Vukanović jedini ne odstupa ni pedlja

Jedini opozicioni predsjednik koji od početka ne odstupa od svojih stavova je lider Liste za pravdu i red, Nebojša Vukanović, koji se odmah nametnuo kao kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH, te je jasno poručio da Branko Blanuša ispred SDS treba da bude kandidat za predsjednika Republike Srpske.

Vukanović je usljed nepostojanja dogovora unutar opozicije, čak predlagao da on i Stanivuković izađu na crtu jedan drugome za srpskog člana Predsjedništva BiH.
Ono što je jasno jeste da ostatak opozicije, SDS, PSS i Narodni front ne daju podršku Vukanoviću za srpskog člana Predsjedništva BiH, a i sam Vukanović ne želi da ide na zajedničke sastanke.

Ako situacija ostane kakva je sada, opozicija će gotovo izvjesno imati najmanje dva kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH, a potencijalno i trećeg ako se ostatak opozicije ne dogovori o svega dva imena.

Vujatović: Opozicija se treba raščistiti

Đorđe Vujatović, novinar iz Banjaluke, smatra da nije iznenađenje što ni vlast, za razliku od opozicije, još uvijek nije izašla sa imenima kandidata za obje inokosne funkcije.

Smatra da oni čekaju opoziciju, ali da će njihovi kandidati biti oni koji imaju najveću popularnost u SNSD-u.

“Oni nikada nisu prvi istrčavali sa kandidaturama. Uvijek su čekali ili mogu reći pametnije čekali da vide kako će se iskristalisati situacija sa opozicijom. Uvijek je bilo jasno da su tu Milorad Dodik i Željka Cvijanović. U ovom slučaju je evidentno da u posljednjih nekoliko mjeseci, bukvalno od kada je instaliran, Savo Minić figurira kao osoba koja bi trebalo da bude kandidat umjesto Milorada Dodika. Na isti način kada je riječ o tom nekom istrčavanju sa imenima kandidata vidjeli smo da se čekanje dogodilo i sa kandidaturom Branka Blanuše ispred opozicije, pa su tek onda oni izašli sa Sinišom Karanom kao kandidatom na prijevremenim izborima“, kaže Vujatović za Aloonline.

Kada je riječ o opoziciji, Vujatović nije optimista i smatra da se neće uspjeti dogovoriti o zajedničkim kandidatima.

“Mislim da neće doći do dogovora između opozicionih lidera, jednostavno vidimo da tu ima previše zle krvi između njih“, ocjenjuje Vujatović.

Kako navodi, sve izgleda da je Nebojša Vukanović ostao izolovan u ovoj priči, ali je stava da to nije urađeno slučajno.

“To je čini mi se negdje možda čak i bio cilj ostatka opozicionih lidera da izoluju Vukanovića. On je pokazao jednu vrstu principijalnosti koju drugi nemaju i vidjeli smo da je u proteklih par mjeseci došlo do dogovora onih koji su se najviše mrzili, najviše napadali iako pričaju da je to riječ o višim interesima. Zbog toga mislim da neće postojati opozicioni dogovor“, navodi Vujatovića.

Ako do dogovora ne dođe svakako je loša, smatra Vujatović, ali isto tako dodaje da bi takav scenario mogao da pomogne da se “očisti opozicija“.

“Mislim da se i u opoziciji treba raščistiti, da se postavi pitanje ko je opozicija, da li je to opozicija vlasti ili narodu Republike Srpske. Jer ako će opozicija da bude pitanje samo personalnih promjena ili promjena određenih političkih stranaka na vlasti, a ne promjena sistema rada, vrijednosti, sistema cijelog jednog ponašanja mislim da su onda izbori bespotrebni jer ako ćemo imati isti princip rada a dođu neke druge stranke, ne možemo da pričamo o nekim pravim promjenama“, naglasio je Vujatović za Aloonline.

Padalović: SNSD osluškuje i Ustavni sud BiH

Novinar Elvir Padalović kaže za Aloonline čak smatra i da odugovlačenje sa imenima od strane SNSD može da se poveže i sa iščekivanjem šta će Ustavni sud BiH odlučiti po apelaciji poslanika SNSD-a u vezi sa tzv “Šmitovim zakonom“.

“Mislim da se i tu prave određene kombinatorike. Paradoksalno, SNSD se uzda u Ustavni sud BiH koji ne priznaje..i to je njihova taktika“, ističe Padalović.

Što se opozicije tiče, kaže da su i dalje bez glave i repa.

“Opozicija kao opozicija, bez glave i repa, odugovlačenja i međusobne optužbe postaju njihova glavna preokupacija ovih dana“, dodaje Padalović za Aloonline.

Problemi i sa izbornim listama

Ono čemu takođe svjedočimo u ovom slučaju, nisu samo sukobi oko inokosnih funkcija.
Vidimo da se stranke ne mogu dogovoriti ni oko izbornih lista za Narodnu skupštinu Republike Srpske, jer pojedini nezadovoljni time što nisu nosioci, napuštaju stranke pa prelaze u druge pokušavajući da tamo dobiju što ovamo nisu (primjer Minja Savanović i Lista za pravdu i red).

Nadalje, imamo stranke koje su praktično davljenici, pa slamke spasa pokušavaju naći na zajedničkim listama sa drugim partijama (poput Demosa, NDP, DNS), ali je pitanje kakve kandidatske pozicije će moći dobiti.

Sve u svemu, očekuju nas jako zanimljive dvije sedmice.

Kada rok za prijave bude istekao, a to je, kako smo rekli na početku teksta, 6. jul, CIK BiH ima rok do 31. jula 2026. godine da konačno ovjeri kandidatske liste.