Vukanović i Crnadak predali su u petak, 12. juna zajedničku prijavu za koaliciju za učešće na oktobarskim izborima i objelodanili da će imati zajedničku listu, ali da se ne radi ni o kakvom spajanju partija.

Saradnja ova dva opoziciona predstavnika predstavlja četvrti dogovoreni savez između političkih partija iz Republike Srpske, a u cilju zajedničkog nastupa na izborima i pokušaja da se dođe do mandata kako u Narodnoj skupštini Republike Srpske tako i Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

NPS i DNS

Osim saveza “Za pravdu i red“ i PDP RS, zajednički nastup na Opštim izborima krajem maja su potvrdili i Narodna partija Srpske (NPS) Darka Banjca i Demokratski narodni savez (DNS) na čelu sa Nenadom Nešićem.

Nastavak je to saradnje Nešića i Banjca, s obzirom da ove dvije partije trenutno imaju i jedinstveni klub u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

DNS i NPS očekuju istorijski izborni rezultat, a to je prema njihovim riječima, da  budu druga po snazi stranka u Republici Srpskoj nakon Opštih izbora, odmah iza SNSD-a.

“Naš cilj je jasan i potpuno realan – pozicija druge opcije po snazi u Srpskoj omogućiće nam da direktno utičemo na ključne procese, zaustavimo politička prepucavanja i fokusiramo se na razvoj lokalnih zajednica, zapošljavanje i očuvanje nadležnosti Republike Srpske“, poručio je Banjac.

Ako bi to i ostvarili, onda bi na izborima, prema aktuelnoj situaciji u parlamentu Srpske, morali da osvoje najmanje 12 mandata, jer bi u tom slučaju prestigli SDS koji je trenutno na 11 poslanika.

Naravno, sve pod uslovom da SDS na oktobarskim izborima ne osvoji više od 11.

Socijalistička partija i Demos

Još jedan politički savez je i onaj između Socijalističke partije Petra Đokića i Demosa čiji je predsjednik Nedeljko Čubrilović. Saradnja ovih partija najavljena je još u oktobru 2025. godine, kada je potpisan Sporazum o saradnji u cilju političkog ukrupnjavanja političke scene i priprema za opšte izbore 2026.

“Ovo je temelj za saradnju na izborima. Imaćemo na listi zajedničke kandidate, a to će biti najbolji kandidati koje možemo da ponudimo“, rekao je tom prilikom Petar Đokić.

PSS okupio najviše stranaka

Najkonkretnije ukrupnjavanje političke scene u Republici Srpskoj napravio je Pokret “Sigurna Srpska“.

Praktično, to je produžena ruka Partije demokratskog progresa (PDP) s obzirom da je predsjednik Pokreta Draško Stanivuković, koji je i lider PDP-a. On je u Pokret uspio pridobiti Igora Radojičića i Nezavisni pokret “Svojim putem-Igor Radojičić“, Dejana Kojića, nekadašnjeg visokog funkcionera Demosa, ali i manje stranke poput Srpske napredne stranke RS-FBiH, Demokratskog centra Republike Srpske, Građanskog pokreta "Bileća ispred svega"...

PSS će imati kandidatske liste u svim opštinama i gradovima u Republici Srpskoj, a i njihov cilj je da preuzmu primat najjače političke organizacije Srpskoj.

Savez SDS – PSS?

Ali sve navedeno u prethodnim redovima, palo bi u drugi plan da je ostvarena ideja Draška Stanivukovića da PSS napravi zajedničke liste sa Srpskom demokratskom strankom (SDS).

To bi, bez ikakve dileme, bio najveći politički bum godinama unazad u Republici Srpskoj, s tim da je prijedlog, kako se uveliko govori, bio da se PSS pridruži SDS, a da na kandidatskim listama ova dva politička subjekta piše samo SDS.

Iako su pojedini demantovali ove navode, one su svakako pale u vodu, s obzirom da je stav rukovodstva Srpske demokratske stranke da će imati isključivo svoje liste za NS RS i PD PS BiH.

Bošnjačke stranke na jednoj listi?

Pored navedenog, ostaje da se vidi da li će i probošnjačke stranke, po uzoru na prethodne izborne cikluse, praviti zajednički nastup na izborima ili će svaka od njih pojedinačno izaći sa listama.

Podsjetimo, na Opštim izborima 2022. godine, oni su bili udruženi u listu Pokret za državu, a uspjeli su dobiti klub poslanika u kojem su sjedili predstavnici SDP BiH (tri poslanika), te po jedan poslanik iz SDA i stranke BH Zeleni.

Međutim, nakon izbora je došlo do raskida te koalicije, pa sada u Narodnoj skupštini RS imamo dvije poslaničke grupe, prvu čine tri poslanika SDP BiH i dalje pod imenom Pokret za državu, a drugu grupu SDA i BH Zeleni.

Ostale partije samostalno

Ostatak jačih političkih partija u Srpskoj, a tu mislimo na ove koje su trenutno parlamentarne, odnosno koje imaju bar jednog poslanika u NS RS, zasad najavljuje samostalne liste, a to su prije svih SNSD, Socijalistička partija Srpske (SPS), Ujedinjena Srpska, Narodni front.

Ličina: Ukrupnjavanje ne znači stabilnost

Stefan Ličina, politikolog, ocjenjuje za Aloonline da sve ovo što se dešava nije ništa drugo nego proces predizbornog ukrupnjavanja, ali ne nužno i dubinske ideološke konsolidacije političke scene.

Prema njegovim riječima, stranke se sve više odlučuju za zajedničke nastupe i kandidatske liste jer im fragmentacija nosi rizik rasipanja glasova, slabijeg prolaska kroz izborne jedinice i gubitka pregovaračke snage nakon izbora.

“Partije u Srpskoj se vode trendom i primjerima iz evropskih fragmentisanih partijskih sistema. Najbolji primjer je Poljska 2023. godine, gdje opozicija nije nastupila kao jedna lista, ali jeste kroz nekoliko velikih blokova koji su nakon izbora zajedno preuzeli vlast. Slični obrasci vide se i u Sjevernoj Makedoniji 2024. godine, gdje je opozicioni VMRO-DPMNE kroz širu koaliciju i postizborni dogovor sa drugim akterima formirao novu vlast. Međutim, ukrupnjavanje ne znači automatski stabilnost. Ono često više govori o izbornom pragmatizmu nego o stvarnom programskom jedinstvu. Male i srednje stranke pokušavaju da kroz zajedničke liste sačuvaju relevantnost, dok veći akteri nastoje da spriječe rasipanje glasova u sopstvenom političkom bloku“, pojašnjava Ličina za Aloonline.

Dodaje da se trenutni proces ukrupnjavanja političke scene može opisati i kao faza racionalizacije političke ponude u Republici Srpskoj.

“Stranke ulaze u predizbornu matematiku ranije nego prije, svjesne da se izborni rezultat više ne gradi samo na pojedinačnoj snazi partije, nego i na sposobnosti da se formira širi, prepoznatljiv i organizaciono funkcionalan blok“, zaključio je Ličina.

Prijave koalicija do 16. juna

Inače, još ima vremena da vidimo i nove koalicije za zajedničke liste na Opštim izborima.

Naime, prijave koalicija i nezavisnih lista počele su 8. juna i trajaće do 16. juna 2026. godine, a od 24. juna do 6. jula ove godine predviđeno je podnošenje kandidatskih listi, koje uključuju naravno i kandidate za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH.