U saopštenju ističu da su svjedoci izuzetno brze reakcije Savjeta ministara BiH i nadležnih ministarstava u zaštiti sektora čelika zbog sankcija iz Srbije, dok se istovremeno, kako tvrde, zanemaruju ozbiljni problemi u mljekarskom sektoru.

Prema njihovim riječima, domaća proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda suočava se sa ozbiljnim pritiskom zbog uvoza jeftinih proizvoda iz Evropske unije, što direktno ugrožava opstanak domaćih farmi.

Analiza pokazuje sumnju na damping cijene uvoznog sira

Iz Udruženja navode da su Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH dostavili stručnu analizu (broj 5/26 od 19.01.2026. godine) u kojoj su, kako tvrde, utvrđene ozbiljne nepravilnosti u uvozu mliječnih proizvoda.

Posebno ističu problem damping cijena uvoznog sira.

Prema njihovim podacima, proizvodni trošak jednog kilograma sira u Evropskoj uniji iznosi između 6,5 i sedam evra, dok samo sirovina košta oko 4,24 evra. Ipak, isti proizvodi se na tržište Bosne i Hercegovine uvoze po cijenama nižim od 4,1 evro po kilogramu, što, kako tvrde, ukazuje na ozbiljne tržišne poremećaje.

Naglašavaju da je situacija dodatno zabrinjavajuća jer se analiza odnosi na 2025. godinu, dok podaci za 2026. godinu pokazuju još nepovoljniji trend za domaće proizvođače.

Pad uvoznih cijena mliječnih proizvoda

Udruženje upozorava i na nelogičnosti u uvoznim cijenama mliječnih prerađevina.

Prema njihovim podacima, prosječna uvozna cijena mliječnih proizvoda pod tarifnom oznakom TG 0406 iznosila je 9,3 KM po kilogramu, ali je u decembru 2025. godine pala na 8,15 KM po kilogramu (4,17 evra).

Kako navode, ta cijena ne pokriva ni osnovne troškove transporta i energije, dok je u januaru 2026. godine pala čak ispod 7 KM po kilogramu, što dodatno produbljuje sumnje u regularnost tržišta.

Sumnja na uvoz „vještačkih sireva“

Iz Udruženja mljekara tvrde da postoje ozbiljne indicije da se pod ovom tarifnom oznakom uvoze takozvani „vještački sirevi“, odnosno proizvodi koji vizuelno imitiraju mliječne prerađevine, ali po sastavu ne odgovaraju pravim mliječnim proizvodima.

Takva praksa, upozoravaju, direktno obmanjuje potrošače i ugrožava domaću mljekarsku proizvodnju.

Mljekarski sektor hrani 20.000 porodica

Mljekari naglašavaju da je neprihvatljivo da državne institucije pokazuju političku volju za zaštitu industrije čelika, dok se istovremeno zanemaruje sektor koji, kako navode, obezbjeđuje egzistenciju za oko 20.000 porodica na selu.

Uz proizvođače mlijeka, od ovog sektora zavise i radnici u mljekarskoj industriji, distributeri, proizvođači stočne hrane, mehanizacije i opreme za farme, kao i veterinari, agronomi i brojni drugi učesnici u lancu proizvodnje hrane.

Iz Udruženja upozoravaju da ovakva politika direktno ugrožava domaće investicije i dugogodišnja ulaganja u poljoprivredu.

Zahtjev za hitne zaštitne mjere

Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske zahtijeva od nadležnih institucija hitno uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje mlijeka.

Među ključnim zahtjevima su:

  • Primjena Zakona o spoljnotrgovinskoj politici BiH i uvođenje zaštitnih mjera na uvoz sira i skute (TG 0406)

  • Pojačana kontrola inspekcijskih organa nad deklarisanjem uvezene robe

  • Tretiranje mljekarskog sektora kao strateške grane privrede, na isti način kao što je to učinjeno u slučaju industrije čelika

Iz Udruženja poručuju da očekuju da nadležne institucije hitno razmotre stanje u mljekarskom sektoru i preduzmu konkretne mjere kako bi se zaštitila domaća proizvodnja mlijeka u Bosni i Hercegovini.