Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mira Pekić istakla je da prihodi od indirektnih poreza konstantno rastu, kao i budžeti institucija BiH, ali da građani od toga ne osjećaju konkretne koristi.

Ona je podsjetila da su prihodi od indirektnih poreza u prvih pet mjeseci ove godine povećani za oko 250 miliona KM, dok je budžet institucija BiH sa milijardu KM iz 2022. godine povećan na milijardu i po KM.

„Sve naše inicijative koje su se ticale smanjenja PDV-a, uvođenja diferencijalne stope i mogućnosti da se smanji PDV na određene životne namirnice nisu urodile plodom. Zato ćemo u narednom periodu početi sa prikupljanjem potpisa građana za smanjenje PDV-a na lijekove i osnovne životne namirnice“, poručila je Pekićeva.

Ona je naglasila da nije prihvatljivo da se lijekovi oporezuju istom stopom kao i druga roba, te podsjetila da još nije realizovana ni mogućnost povrata PDV-a za kupovinu prve nekretnine, iako su zakonske izmjene usvojene.

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović najavio je dvije inicijative koje će uputiti Parlamentarnoj skupštini BiH s ciljem rješavanja ogromnih čekanja  na graničnim prelazima i olakšavanja kretanja građana, robe i usluga.

Prva inicijativa predviđa uspostavljanje integrisanih graničnih prelaza sa Srbijom i Crnom Gorom po principu jedne kontrole putnika, vozila i robe, što bi značajno skratilo vrijeme zadržavanja i povećalo efikasnost graničnih procedura.

„Nema nijednog opravdanog razloga da građani i privreda i dalje trpe posljedice zastarjelog sistema dvostrukih kontrola u našem regionu. Svakodnevna čekanja na granicama donose ogromne gubitke prevoznicima, privrednicima i turističkom sektoru, a građanima oduzimaju vrijeme i stvaraju nepotrebne troškove. Region već ima uspješne primjere integrisanih prelaza, poput Preševa i Tabanovaca između Srbije i Sjeverne Makedonije, što pokazuje da su ovakva rješenja moguća i da daju konkretne rezultate. Očekujem da Savjet ministara BiH bez odlaganja pokrene razgovore i procedure sa Srbijom i Crnom Gorom kako bi se ovaj model što prije primjenio“, poručio je Borenović.

Druga inicijativa odnosi se na hitno preduzimanje mjera radi smanjenja višesatnih čekanja na graničnim prelazima između BiH i država članica Evropske unije (Šengen zone).

„Nedopustivo je da građani i prevoznici satima čekaju na granicama, dok kilometarske kolone postaju svakodnevna pojava. To nije samo pitanje komfora, već ozbiljan problem koji direktno naše ljude, transportni sektor, turizam i stvara veliku frustraciju. Neophodno je hitno započeti formalnu saradnju sa institucijama Evropske unije i preduzeti sve neophodne mjere radi smanjenja višesatnih zadržavanja i unapređenja protoka putnika i robe“, naglasio je Borenović.

On je istakao da građani s pravom očekuju konkretna rješenja, a ne izgovore, te da je efikasnije funkcionisanje graničnih prelaza jedno od pitanja koje direktno utiče na kvalitet života ljudi i ekonomski razvoj zemlje.

Zamjenik predsjednika Pokreta Sigurna Srpska Igor Radojičić osvrnuo se na pitanje reforme Ustavnog suda BiH i najavio da je stranka pripremila nacrt amandmana na Ustav BiH i nacrt zakona o Ustavnom sudu BiH.

Prema njegovim riječima, nakon okončanja mandata visokog predstavnika neophodno je okončati i drugi oblik međunarodne intervencije u BiH, koji se ogleda kroz prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

„Samim odlaskom visokog predstavnika neće biti završen proces okončanja međunarodne intervencije u BiH jer troje stranih sudija i dalje sjedi u Ustavnom sudu BiH. Zbog toga smo pripremili rješenja kojima bi Ustavni sud činile isključivo domaće sudije, uz novi model odlučivanja koji bi obezbijedio ravnopravnost konstitutivnih naroda“, izjavio je Radojičić.

On je dodao da PSS predlaže i vraćanje Ustavnog suda BiH njegovoj izvornoj ustavnoj nadležnosti, bez uloge najviše žalbene instance u redovnim sudskim postupcima.

U Pokretu Sigurna Srpska smatraju da bi predložene inicijative doprinijele efikasnijem funkcionisanju institucija, većoj regionalnoj povezanosti i konkretnom poboljšanju položaja građana i privrede.