Ovo su izbori na kojima građani odlučuju o sastavu više institucija vlasti. Bira se Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Narodna skupština Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, Predstavnički dom Parlamenta FBiH, kao i skupštine kantona u Federaciji BiH. Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, na izborima se bira ukupno 518 nosilaca mandata, među 7.028 ovjerenih kandidata.

Ovogodišnji izbori razlikuju se od prethodnih i po tome što se prvi put primjenjuju nove izborne tehnologije. Identitet birača dodatno se potvrđuje biometrijskom identifikacijom, dok se glasački listići nakon glasanja skeniraju. Istovremeno, papirni listić ostaje osnova glasanja, a predviđeni su i mehanizmi kontrole rezultata.

Kako danas glasaju birači u Republici Srpskoj?

Birači u Republici Srpskoj na biračkom mjestu dobijaju listiće za nivoe vlasti za koje imaju pravo glasa.

Za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske birač označava kandidata za kojeg želi da glasa, dok se za Narodnu skupštinu Republike Srpske glasa prema pravilima koja se odnose na izbor narodnih poslanika.

Važno je da se svaki listić pravilno označi, jer nepravilno popunjen listić može biti proglašen nevažećim. Centralna izborna komisija BiH objavila je posebna uputstva upravo za birače u Republici Srpskoj, kako bi se izbjegle nedoumice prilikom glasanja.

Nakon identifikacije i preuzimanja listića, birač odlazi iza glasačke paravanske, gdje samostalno i tajno označava svoje listiće. Nakon toga listiće ubacuje u predviđeni uređaj za skeniranje, prema uputstvu članova biračkog odbora.

Jedno od najvažnijih pravila ostaje isto, glasanje je tajno. Niko nema pravo da zahtijeva od birača da pokaže za koga je glasao, niti birač treba da fotografiše ili na drugi način dokazuje svoj glasački listić.

Izborni dan kao test demokratskog procesa

Danas će više miliona građana širom BiH imati priliku da iskoristi svoje biračko pravo. U Centralni birački spisak za Opšte izbore 2026. godine upisano je 3.408.517 birača, dok je za glasanje izvan BiH registrovano još 48.078 birača.

Za demokratski proces nije važan samo broj ljudi koji izađu na birališta. Jednako je važno da glasanje protekne mirno, slobodno i uz poštovanje pravila, da birači mogu samostalno donijeti odluku, a da se njihova volja nakon zatvaranja biračkih mjesta pravilno evidentira.

Izbori su, zato, trenutak kada politička kampanja prestaje biti samo obećanje, a odluka prelazi u ruke građana.

Bez obzira na to kome će građani dati povjerenje, osnovno pravilo demokratskog društva ostaje isto: svaki glas je lična odluka birača i svaki birač ima pravo da tu odluku donese slobodno, bez pritiska i u skladu sa svojim uvjerenjima.

Danas je upravo na građanima da to pravo iskoriste.

Zašto je važno izaći na izbore?

Izborni dan često se posmatra samo kroz stranke, kandidate, kampanju i rezultate koji će biti poznati nakon zatvaranja biračkih mjesta. Međutim, izbori su mnogo više od toga.

Glasanje je jedan od osnovnih načina na koji građani učestvuju u demokratskom procesu. Svaki birač svojim glasom bira ljude koji će u narednom periodu donositi odluke koje direktno ili indirektno utiču na svakodnevni život, od ekonomije, zapošljavanja i javnih usluga, do obrazovanja, zdravstva, infrastrukture i drugih pitanja od značaja za društvo.

Zato izlazak na izbore nije samo izbor između političkih imena i stranaka. To je i mogućnost da građani iskažu svoj stav o tome u kojem pravcu žele da se društvo i institucije kreću.

Neko će glasati prema političkom programu, neko prema dosadašnjem radu kandidata, neko prema vrijednostima koje određena politička opcija zastupa, dok će neko odluku donijeti na osnovu tema koje su mu lično najvažnije. Upravo je sloboda da svaki građanin sam donese tu odluku jedan od temelja demokratskog izbornog procesa.