Posebno zabrinjava podatak da je gotovo polovina ubistava počinjena vatrenim oružjem, koje je u većini slučajeva bilo nelegalno.
Posljednji slučaj dogodio se u noći između četvrtka i petka ispred jednog ugostiteljskog objekta u sarajevskom naselju Dolac Malta, kada je ubijen Mehmed Smječanin. Za njegovo ubistvo osumnjičen je Emil Semir Tahirović, kojem je Kantonalni sud u Sarajevu odredio jednomjesečni pritvor.
Nedugo prije toga, Nikola Popović iz Glamočana osumnjičen je za ubistvo Dragana Stojanovića iz Čelinca, koji je preminuo od posljedica povreda zadobijenih u tuči 12. oktobra u Glamočanima kod Laktaša.
Tokom godine zabilježeno je i više slučajeva ubistava unutar porodica, kao i zločina u kojima su žrtve bile komšije i poznanici.
Među slučajevima koji su potresli javnost su ubistva u Foči, Sarajevu, Bosanskoj Krupi, Cazinu, Gračanici, Velikoj Kladuši, Tuzli, Srebreniku, Višegradu, Čapljini, Bijeljini i okolini Laktaša.
Nelegalno oružje ozbiljan problem
Stručnjak za bezbjednost Safet Mušić kaže da BiH i dalje ima ozbiljan problem velike količine nelegalnog oružja, prvenstveno kao nasljeđa rata, ali i zbog nedovoljne kontrole njegovog posjedovanja i prometa.
"Ranije procjene govore o više od 800.000 komada neregistrovanog oružja. Ono predstavlja ozbiljnu prijetnju jer povećava mogućnost da sukobi, porodično nasilje i kriminalni obračuni završe smrtnim ishodom", kaže Mušić.
Pojašnjava da je dostupnost vatrenog oružja jedan od značajnih faktora rizika jer sukobe koji bi možda završili fizičkim obračunom može pretvoriti u smrtonosne incidente.
"Policijske akcije i kampanje dobrovoljne predaje jesu potrebne, ali nisu dovoljne. Iskustva regiona pokazuju da se problem može smanjivati samo kontinuiranim djelovanjem, odnosno otkrivanjem ilegalnih skladišta i kanala krijumčarenja, jačanjem granične kontrole i dosljednim sankcionisanjem nelegalnog posjedovanja. Posebnu pažnju treba posvetiti oružju u posjedu osoba sklonih nasilju", ističe Mušić.
On smatra da kontrole posjedovanja nelegalnog oružja u BiH nisu dovoljno efikasne.
"Problem je i u neujednačenom zakonskom okviru i nedovoljno efikasnoj primjeni propisa. Potrebno je unaprijediti razmjenu podataka između policijskih agencija, redovno provjeravati osobe koje posjeduju dozvole i ozbiljno procjenjivati bezbjednosne rizike, posebno kod osoba koje su ranije prijavljivane za nasilje. Primjer Hrvatske pokazuje da ni članstvo u EU i stroži propisi sami po sebi ne rješavaju problem nelegalnog oružja", pojašnjava on, piše Srpskainfo.
Mušić poručuje da nelegalno oružje treba prestati posmatrati samo kao nasljeđe rata i tretirati ga kao aktuelni bezbjednosni problem.
"Nije dovoljno oduzimati oružje nakon počinjenog ubistva. Cilj mora biti izgradnja sistema koji će prepoznati rizik, otkriti nelegalno oružje i spriječiti njegovo korišćenje prije nego što neko izgubi život", zaključio je Mušić.
Komentari (0)