Mandat je izgubio SNSD, a SNP time dobija i delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH, u koji ovaj kanton šalje četiri delegata.

Centralna izborna komisija BiH danas je na 85. sjednici potvrdila rezultate Opštih izbora održanih 4. oktobra.

Član CIK-a Željko Bakalar na konferenciji za medije rekao je da su se nakon ponovnih brojanja rezultati promijenili u dva kantona, Unsko-sanskom i Kantonu 10.

CIK je 28. oktobra naložio Glavnom centru za brojanje da ponovo ručno prebroji listiće s biračkog mjesta 057A011 Drvar Selo za Skupštinu Kantona 10, po strankama i kandidatima.

Zahtjev je podnio SNP, uz navod da je skener zabilježio 34 glasa za ovu stranku, a birački odbor ručnim brojanjem 36.

Ponovnim brojanjem SNP-u je pripalo 36 glasova. Stranka u Kantonu 10 sada ima 740 od 24.602 važeća glasa, odnosno 3,008 posto, i prešla je izborni prag od tri posto. Prije toga imala je 738 glasova ili 2,9998 posto, a za prag je trebalo 738,06 glasova.

Ulazak SNP-a promijenio je raspodjelu samo jednog mandata.

Po metodi raspodjele iz Izbornog zakona BiH, posljednji, 25. mandat sada pripada SNP-u umjesto koaliciji SNSD – SP – SPS, koja sa 2.282 glasa ima dva poslanika umjesto tri.

Mandat dobija Dragana Damjanović, nositeljica liste SNP-a, koja je osvojila 521 preferencijalni glas.

Iz SNSD-ove koalicije u Skupštinu ulaze Dunja Runić i Goran Broćeta, dok je bez mandata ostao Duško Puzigaća.

Skupština Kantona 10 imaće 25 poslanika: HDZ BiH sedam, Hrvatski nacionalni pomak pet, HDZ 1990 četiri, SNSD – SP – SPS i Hrvatska nezavisna lista po dva, a SDA, Stranka za BiH, SDP, Srpska napredna stranka FBiH i SNP po jednog.

Četiri mjesta u Klubu Srba

Dom naroda Parlamenta FBiH ima 80 delegata, po 23 iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba i 11 iz reda Ostalih, a biraju ih kantonalne skupštine, piše Klix.

Prema rasporedu CIK-a zasnovanom na popisu stanovništva iz 2013. godine, Kanton 10 u Klub Srba šalje četiri delegata.

U novom sazivu Skupštine Kantona 10 sjede četiri poslanika srpskih stranaka: dvoje iz SNSD-a, Duško Radun iz Srpske napredne stranke i Damjanović. Ona je delegatkinja u Domu naroda FBiH bila i u prethodna dva saziva.

CIK je danas najavio da slijede posredni izbori, među kojima i izbor 80 delegata u Dom naroda FBiH.

Zašto je jedan delegat bitan

Prema Izbornom zakonu BiH, kandidata za potpredsjednika FBiH iz reda srpskog naroda može predložiti grupa od najmanje 11 od 23 delegata Kluba Srba. Ako u roku od mjesec dana nema prijedloga, prag se spušta na sedam, a nakon 50 dana na četiri delegata. Ova pravila uveo je visoki predstavnik Kristijan Šmit 2022. godine.

Grupa koja u Klubu Srba ima 13 delegata jedina može predložiti kandidata u prvom krugu, jer ostalima ostaje najviše 10. Svaki delegat izvan najveće grupe zato utiče na to hoće li ona sama odlučivati o srpskom potpredsjedniku. Predsjednik FBiH uz saglasnost oba potpredsjednika imenuje Vladu Federacije.

Nakon izbora 2022. kandidat Kluba Srba za potpredsjednika FBiH bio je Igor Stojanović iz SDP-a, delegat iz Kantona Sarajevo. Prema tadašnjim informacijama iz SDP-a, kandidaturu je potpisao i HDZ, pa je Stojanović imao 13 potpisa, dva više od potrebnih. CIK je kandidaturu potvrdio 2. februara 2023., a Stojanović je 28. februara izabran za potpredsjednika, uz predsjednicu Lidiju Bradaru (HDZ) i potpredsjednika Refika Lendu (SDA).

Ko bira i kako se kandidat može izgubiti

Nakon prijedloga iz klubova prave se liste od tri kandidata, po jedan iz svakog konstitutivnog naroda. Prema Ustavu FBiH, listu prvo odobrava Predstavnički dom većinom prisutnih zastupnika koji glasaju, a zatim Dom naroda, takođe običnom većinom.

Ako dvije grupe u Klubu Srba skupe po 11 potpisa, mogu postojati dva srpska kandidata, a time i više lista. Tada o tome koja lista prolazi odlučuje većina u Predstavničkom domu. Ako ima više od dvije liste, a nijedna ne dobije većinu, glasa se u drugom krugu između dvije najjače. Ako Dom naroda u roku od 30 dana ne glasa o listi koju je usvojio Predstavnički dom, izabrani su kandidati s te liste.

U teoriji, stranka može ostati bez svog srpskog kandidata na dva načina. Prvi je da njena grupa u Klubu Srba nema 11 potpisa, dok neka druga grupa ima 13, pa jedina predlaže kandidata. Drugi je da obje grupe predlože kandidate, ali većina u Predstavničkom domu usvoji listu s tuđim kandidatom. Kad je lista izabrana, trojica kandidata sami se dogovaraju ko će biti predsjednik, a ako se ne dogovore, odlučuje Predstavnički dom.

(Srpska info)