Da li bi ovakav scenario mogao da se vidi i nakon ovih Opštih izbora - nije pitanje svih pitanja, ali je svakako nešto što ne bi bilo iznenađujuće prema mišljenju onih koji su odlično upućeni u politička dešavanja.

U Republici Srpskoj bivstvuje mnogo političkih organizacija za koje sigurno 90 odsto ljudi nikada nije ni čulo, a za one koje su čuli, mogu da posvjedoče da dobar dio njih ne bi ni imao ozbiljne šanse na ovim izborima da se nije udružio sa drugim političkim partijama i da bi bilo upitno gdje i šta bi radili nakon 4. oktobra.

DNS primjer propasti

Najdirektniji primjer kako se od vrha dođe do dna je apsolutno Demokratski narodni savez (DNS).

Stranka, na čijem čelu je nekad bio Marko Pavić, napravila je prije nekoliko godina sjajan izborni rezultat, kada je bila odmah iza SNSD i SDS, kada je imala više od 100.000 glasova za Narodnu skupštinu Republike Srpske i računala na mjesto premijera.

A onda, od oktobra do decembra te izborne 2018. godine, potpuno je razbijena na dva dijela, osnivanjem Demosa i podjelom poslanika na pola. 

To nije urađeno slučajno, kažu politički analitičari, podsjećajući da je DNS tada očigledno shvaćen kao ozbiljna prijetnja, prije svih, SNSD-u.

Krah DNS i Demosa

Od tog trenutka do danas, priznao to neko ili ne, i DNS i Demos samo idu ka dolje.

Iako su na izborima 2022. godine uspjeli odvojeno doći do četiri, odnosno pet poslanika, ove stranke se sada doslovno bore za goli život, jer da se nisu udružili sa NPS-om, odnosno Socijalističkom partijom, ne bi postojale u Narodnoj skupštini Republike Srpske (jedini bi predstavnik bio Predrag Nešić, brat Nenada Nešića, dok je Demos izgubio svih pet poslanika).

Očito da su to shvatili i u ove dvije partije, pa su brže-bolje pribjegle koaliciji sa NPS-om i SP-om, a dobili su mrvice u vidu kandidata za zajedničkim izbornim listama.

Da su odlučile da same nastupe na ovogodišnjim izborima, gotovo pa sigurno ne bi prešli izborni cenzus od 3 odsto i onda bi se samo čekalo šta će sa njima biti od ponedjeljka, 5. oktobra.

Identična, a možda čak i gora situacija je za NDP, nekadašnjeg predsjednika Dragana Čavića.

Ove stranke se skoro više i niko ne sjeća nakon što ih je Čavić preveo u vlast. Samostalan izlazak na izbore bio bi poguban.

Ko bi bio upitan?

Samostalan nastup na ovim izborima svakako bi bio upitan i za Igora Radojičića i njegov "Nezavisni pokret svojim putem", jer je teško očekivati da bi imali dovoljan broj glasova za cenzus.

Tako je, osim PDP-a, i sa svim partijama koje su ušle u Pokret Sigurna Srpska.

Ovako, oni se nadaju da će biti druga partija po jačini u NS RS, odmah iza SNSD-a. 

Međutim, mnogi smatraju da bi loš izborni rezultat mogao da znači propast Pokreta.

Ni Igor Crnadak ne bi imao šta da traži u samostalnom nastupu na izborima.

Jedna od najmlađih partija u Srpskoj, njegov PDP-Republike Srpske, udružio se na listu sa Listom za pravdu i red, te očekuju da bi na taj način mogli da dođu do ozbiljnog rezultata.

Ali, i da se nije udružio sa Vukanovićem i da nije prošao cenzus, Crnadak vjerovatno ne bi toliko žalio jer je ipak stranka na samom početku.

Slično se može reći i za Vlada Đajića i "Volju naroda Srpske", najmlađu stranku na ovom podneblju, koju je Đajić osnovao nakon izlaska iz SNSD-a.

Ipak, on se odlučio za samostalan nastup na izborima, a već najavljuje da će za četiri godine biti najjača stranka u Republici Srpskoj.

Dakić: I najsitnija boranija ima nadu za 3 odsto

Na pitanje da li je ovo ambiciozno ili ne, poznavaoci prilika odgovaraju riječima da niko neće reći da ne očekuje da će biti najbolji, a pogotovo da će se ugasiti ako bi bio loš.

Goran Dakić, novinar, kaže da cenzus od tri odsto garantuje i "najsitnijoj boraniji neku nadu". 

Smatra da je isuviše faktora u igri da bismo sa sigurnošću mogli reći da li će se i ko će se ugasiti nakon ovih izbora. 

"DNS je svakako blizu provalije. (Goran) Selak će vjerovatno minimalno rasti, ali će ostati uz (Milorada) Dodika kao vjerni dio koalicije. Mnogo toga će da zavisi od rezultata PSS-a za Narodnu skupštinu i Draškove odluke na koju će stranu usmjeriti brod. Ako odluči da uđe u veliku koaliciju sa SNSD-om, to će onda biti prilika Dodiku da se riješi nekih trabanata koji mu realno više prave probleme nego što mu pomažu. Vjerujem da bi u tom slučaju Ujedinjena Srpska bila glavna na udaru. Pritom ni njen rezultat na izborima neće biti neka operska arija", ocjenjuje Dakić za Aloonline.

Što se tiče ostalih, Dakić dodaje da će npr Crnadak ostati i dalje uz Vukanovića i Listu za pravdu i red bez obzira na rezultat i na PDP RS.
"Đajiću je jedino važno da osvoji mandat i da time pokaže da nije u potpunosti precrtan. Samo stranke - PDP RS i Volja naroda - vjerovatno neće imati značajan rezultat, jer ionako računaju na samo jedan mandat", navodi Dakić.

Bubonjić: Velika vjerovatnoća da mnogi neće postojati

Mladen Bubonjić, komunikolog, kaže da je sa jedne strane logično da će svaka stranka istaći i naglasiti da pretenduje jačanju, da uđu u vlast i budu najjači, ali da se s druge strane, često se moglo vidjeti da su one stranke koje su to potencirale nerijetko završavale ispod cenzusa ili su se čak raspadale i da su određeni lideri čak prelazili i na druge strane.

"Velika je vjerovatnoća po nekim projekcijama da nakon ovih izbora neke stranke, pogotovo u vladajućoj koaliciji ne pređu cenzus. Vidimo osipanje u pojedinim strankama na nivou vlasti tako da se očekuje da će se taj trend nastaviti i da mnoge neće preći cenzus i nakon toga će se možda čak i ugasiti ili će ostati u nekoj formi koja neće imati nikakvu snagu nego će postojati samo na nivou stranke i pasti možda čak i na lokalu. To nije ništa neuobičajeno za naš politički sistem, za prelaske, i za formiranje novih stranaka i za raspadanje stranaka, prelaske u druge tabore, tako da je velika vjerovatnoća da mnogi poslije izbora neće postojati", rekao je Bubonjić za Aloonline.

Podsjetimo, one stranke koje ne pređu cenzus od tri odsto na opštim izborima, nemaju mogućnost i pravo da imaju predstavnike u parlamentima (NS RS, Predstavnički dom PS BiH).

Na taj način one gube pravo na finansiranje iz budžeta, što bi za neke bio posljednji ekser u sanduk propasti.

Šta je potrebno da se osnuje stranka u Srpskoj?

Sada ćemo se nakratko vratiti na početak ovog teksta gdje smo pomenuli da je lako da se osnuje stranka u Srpskoj.

Za one koji možda razmišljaju o tome, podsjećamo da je potrebno sljedeće:

- prikupiti najmanje 500 potpisa punoljetnih građana
- uplatiti administrativnu taksu od 300 KM
- prijava nadležnom sudu radi upisa u registar političkih organizacija, uz dokaz o uplati administrativne takse
- održati osnivačku skupštinu (odluka o osnivanju stranke, usvajanje programa i statuta i izbor rukovodstva stranke)