Prema Alternativnom izvještaju o napretku, u deset od 19 analiziranih oblasti zabilježeno je nazadovanje.

Značajnijeg napretka nema ni u jednoj.

Cijena politike blokada i neprovedenih reformi nije samo izgubljeno vrijeme na evropskom putu, već bi se mogla mjeriti i stotinama miliona maraka izgubljenog evropskog novca, slabijom zaštitom građana, neefikasnim pravosuđem i sve manjim prostorom za slobodu izražavanja.

Kada institucije ne rade, posljedice nisu samo političke.

I dok građani očekuju funkcionalne institucije, Bosna i Hercegovina još nije uspostavila ni osnovne mehanizme za vođenje pregovora s Evropskom unijom.

Nema glavnog pregovarača, programa integriranja ni IPA koordinatora.

Nisu uspostavljene ni strukture potrebne za provođenje Plana rasta.

Sporazumi o instrumentu i zajmu nisu potpisani ni ratifikovani, pa je pod znakom pitanja i korištenje približno milijardu evra namijenjenih BiH.

Zbog neispunjavanja reformskih obaveza, zemlja bi mogla trajno izgubiti 373 miliona maraka.

"To dovodi i potencijalno finansiranje u Bosni i Hercegovini, jer znamo da će upravo finansiranje u narednoj godini biti po principu ovoga za Plan rasta i što će pokazati koliko je država spremna za pristupanje tim fondovima. Ovaj smo test pali," kaže Edo Kanlić, predstavnik Transparency Internationala BiH.

A bez funkcionalnih institucija nema ni odgovornosti.

To posebno dolazi do izražaja u pravosuđu, gdje ključni zakoni još nisu usvojeni, a ponuđena rješenja, navode, nisu usklađena s preporukama Venecijanske komisije.

Istovremeno, rezultati borbe protiv visoke korupcije pokazuju koliko je sistem daleko od stvarne odgovornosti.

Tokom prošle godine podignuto je svega šest optužnica za visoku korupciju, gotovo 75 posto manje nego ranijih godina, piše Euronews BiH.

"Alarmantan podatak je da oko 50 odsto osuđenih za korupciju dobija uslovne kazne, samo 28 je riješnih istraga.... Preko 54 odsto riješenih prijava za korupciju završava bez pokretanja istrage," pojašnjava Leila Bičakčić, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo.

Dodatno zabrinjava nazadovanje u oblasti slobode medija i zaštite ljudskih prava.

Vlasništvo nad medijima ostaje zakonski neregulirano, dok bi predložene odredbe Zakona o elektronskim komunikacijama mogle ugroziti nezavisnost Regulatorne agencije za komunikacije.

Cijena takvog stanja nije samo demokratski deficit. Ona se odražava i na svakodnevni život građana, upozoravaju iz Delegacije Evropske unije.

"Bosna i Hercegovina ostaje jedina zemlja u regionu koja još uvijek nije iskoristila niti jedan evro predviđen u okviru Plana rasta, odnosno reformske agende, a posljedice toga već direktno osjete i sami građani kroz nedovoljno sredstava za unapređenje rada škola, bolnica, unapređenje infrastrukture, digitalnih aspekata, kroz niskokvalifikovane poslove, ali i, naravno, unapređenje samih koridora u kontekstu transporta i energetike," naglašava Aurelie Valtat, šefica Sekcije za europske integracije, politička i ekonomska pitanja DEU u BiH.