Usporavanje opšte inflacije ne donosi olakšanje u svakodnevnom životu jer osnovni troškovi i dalje opasno rastu, a ekonomisti najavljuju novu seriju poskupljenja čim se ugase izborne kamerem, piše BN.

U praksi to znači da pritisci na cijene više ne dolaze primarno od hrane i energije, već iz domaće ekonomije – ponajviše kroz rast cijena usluga i stanovanja, kategorija koje se sporije prilagođavaju i rjeđe pojeftinjuju.

Drastičan skok troškova i očekivana poskupljenja struje

Ekonomista Igor Gavran ističe da je u proteklih pet godina zabilježen drastičan skok troškova života, pri čemu su cijene pojedinih osnovnih dobara i usluga porasle i do 70 posto, navodi BN.

"Godišnja stopa inflacije u BiH zvanično iznosi nešto ispod šest posto. Međutim, stvarnost građana je drugačija jer cijene proizvoda i usluga od kojih direktno zavise i na koje troše najveći dio dohotka rastu znatno brže", navodi Gavran.

On upozorava i na dodatni udar na budžete građana nakon izbora, kada se očekuje novi rast cijena električne energije i komunalnih usluga.

Česta zabluda u tumačenju statističkih podataka

Stručnjaci podsjećaju na čestu zabludu u tumačenju statistike: kada inflacija padne, primjerice sa 6,8 na 5,6 posto, to ne znači pojeftinjenje, već samo da cijene nastavljaju rasti, ali po nešto sporijoj stopi.

Slaba produktivnost i nerealna javna potrošnja u izbornoj godini

Profesor ekonomije Milenko Stanić naglašava da ključni problem BiH više nije uvozna inflacija, već niska produktivnost, nedostatak konkurencije i nerealna javna potrošnja.

"Ove godine imamo izbore i vidimo izmjene budžeta sa novim stavkama za potrošnju koja nije zasnovana na realnim prihodima. Administracija mora smanjiti bespotrebna davanja i korupciju te uskladiti realna primanja s davanjima", poručuje Stanić.

Geopolitički rizici i sumorne prognoze za kupovnu moć

Na optimistične prognoze o daljem padu inflacije skeptično gleda i ekonomista Admir Čavalić, koji smatra da takve procjene zanemaruju međunarodne okolnosti i geopolitička previranja, poput sukoba na Bliskom istoku i oscilacija na tržištu energenata.

Analitičari se slažu da bez konkretnih mjera vlasti – koje bi išle u pravcu obuzdavanja cijena i smanjenja proizvodnih troškova – Bosnu i Hercegovinu očekuju ozbiljni tržišni poremećaji, dalji rast cijena i dodatni pad već usitnjene kupovne moći stanovništva.

(BN)