U 2024. godini registrovano je 1.023 nova poslovna subjekta, dok ih je 295 ugašeno, što znači da je u 2025. zabilježeno 59 manje novih firmi, ali čak 148 više zatvorenih u odnosu na godinu ranije.

Ko najčešće pokreće posao u Republici Srpskoj

Podaci APIF-a pokazuju da se struktura novoosnovanih firmi u 2025. godini gotovo ne razlikuje od prethodne godine. Među pet djelatnosti koje prednjače po broju osnivanja dominiraju sektori sa nižim ulaznim troškovima i velikom potražnjom na tržištu:

  • savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje
  • proizvodnja električne energije
  • izgradnja stambenih i nestambenih zgrada
  • nespecijalizovana trgovina na veliko
  • računarsko programiranje

Isti sektori bili su u vrhu i tokom 2024. godine, što ukazuje na kontinuitet interesa za konsultantske, IT i energetske djelatnosti, ali i građevinarstvo, koje ostaje jedan od ključnih pokretača privrede.

Zatvaranja prate iste djelatnosti

Zanimljivo je da se gotovo identičan spisak pojavljuje i kada je riječ o brisanim firmama. U 2025. godini najviše zatvaranja zabilježeno je upravo u djelatnostima:

  • savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje
  • proizvodnja električne energije
  • nespecijalizovana trgovina na veliko
  • računarsko programiranje
  • izgradnja stambenih i nestambenih zgrada

Ovaj podatak sugeriše da se radi o sektorima u kojima postoji veliki broj novih ulazaka na tržište, ali i visok stepen konkurencije, što dio preduzeća ne uspijeva da izdrži.

U 2024. godini, osim računarskog programiranja i poslovnog savjetovanja, među najčešće brisanim djelatnostima bile su i inženjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje, kao i trgovina na malo putem pošte ili interneta, što ukazuje na promjenjive tržišne uslove u digitalnoj i uslužnoj ekonomiji.

Novi zakon 

Na rast broja ugašenih malih i srednjih preduzeća tokom 2025. godine dodatno su uticale i zakonske izmjene koje su stupile na snagu početkom godine, prije svega u oblasti poslovanja i finansijskog izvještavanja. Riječ je o izmjenama propisa koje su donijele veće administrativne obaveze i dodatne troškove, što je za dio manjih firmi predstavljalo ozbiljan teret.

Ekonomisti su tokom godine upozoravali da su mala i srednja preduzeća posebno osjetljiva na svako povećanje troškova poslovanja, jer nemaju dovoljno finansijskih rezervi niti administrativnih kapaciteta da se brzo prilagode novim pravilima. U praksi je to značilo više obaveza, više papirologije i veće troškove, zbog čega je dio preduzetnika odlučio da ugasi poslovanje.

Iako ovaj faktor nije naveden u zvaničnim podacima APIF-a, on se tokom godine često pominjao u stručnim analizama kao jedan od razloga zbog kojih je 2025. zabilježen veći broj zatvorenih firmi u odnosu na prethodnu godinu.

Šta nam brojevi govore o ekonomskim trendovima

Uporedni podaci za 2024. i 2025. godinu ukazuju na nekoliko jasnih trendova: smanjen je broj novih firmi, povećan broj zatvaranja, a najveća fluktuacija bilježi se u djelatnostima koje su najdostupnije malim preduzetnicima i startapima.

To može upućivati na otežane uslove poslovanja, rast troškova, ali i na tržišno „čišćenje“, gdje opstaju samo oni subjekti koji uspiju da se prilagode promjenama i obezbijede stabilne izvore prihoda.