Oko 60 odsto svjetskog kakaa dolazi iz zapadne Afrike, naročito iz Obale Slonovače i Gane, zemalja s toplom i vlažnom klimom, u kojima se periodi  obilnih oborina izmjenjuju s kratkim sušama.

Međutim, posljednje dvije godine donijele su dramatičan pad proizvodnje, i do 40 posto.

Posljedice su već vidljive. Cijene čokolade dosegle su najviši nivou još od 70-ih godina prošlog vijeka, a stručnjaci upozoravaju kako bi se svijet do 2050. godine mogao suočiti s ozbiljnim nestašicama kakaa.

Klimatske promjene

Iako su se kao uzroci problema spominjali ilegalno rudarenje zlata, starost stabala ili krijumčarenje, istraživanja pokazuju kako je ključni uzrok ekstremno i nepredvidivo vrijeme.

Za svaki stepen Celzijusa porasta temperature atmosfera može zadržati oko sedam posto više vlage, što dovodi do snažnijih pljuskova. To uzrokuje zadržavanje vode u tlu, eroziju i širenje gljivičnih bolesti koje uništavaju usjeve kakaa.

Rješenje s Mediterana

Naučnici su alternativu pronašli u rogaču. Ova biljka, iz mediteranskih krajeva, poznata je po visokoj otpornosti na sušu i visoke temperature, uz minimalne potrebe za vodom. Nakon prženja, rogač oslobađa aromu sličnu kakau, ali mu okus nije u potpunosti identičan. Kako bi to promijenili, istraživači su razvili dvije tehnike zasnovane na upotrebi enzima, koje pojačavaju gorčinu i prirodnu slatkoću biljke.

Za razliku od agresivnih hemijskih metoda, ovaj je pristup jednostavan, ekološki prihvatljiv i zahtijeva minimalnu obradu.

Naučnici vjeruju kako bi unaprijeđeni okus rogača mogao podstaći proizvođače koristiti ga u proizvodima koji se tradicionalno rade od kakaa, poput čokoladnih ploča, kakao-praha i napitaka.

Ako bi se ova praksa primijenila u većem opsegu, zavisnost industrije o kakau mogla bi se znatno smanjiti, čime bi se lanci snabdjeli učinili otpornijima na klimatske promjene i bolesti usjeva, piše Bljesak.info.

Hercegovina i rogač

Rogač (Ceratonia siliqua) je mediteranska zimzelena biljka, cijenjena kao hrana i lijek, koja raste i u toplijim i kraškim područjima Hercegovine.

Tradicionalno se sadi kao važna dopunska kultura poput šipka ili lovora.

Mahune se koriste za brašno, sirup, likere, te kao zdrava zamjena za kakao.