Na rast inflacije uticale su i veće prosječne realne plate, do kojih je došlo nakon povećanja minimalnih plata, što se prelilo na rast cijena usluga. Na kraju septembra inflacija je iznosila 4,2 odsto, što je 3,4 procentna poena više nego u istom periodu prethodne godine.

Najveći godišnji rast cijena zabilježen je u kategorijama hrane i bezalkoholnih pića, koje su poskupjele 9,2 odsto, zatim usluga restorana i hotela sa rastom od 7,6 odsto, te zdravstvenih usluga koje su skuplje za šest odsto. Ipak, krajem trećeg kvartala zabilježeno je usporavanje rasta cijena hrane i bezalkoholnih pića za tri procentna poena u odnosu na kraj prethodnog kvartala.

U prvih devet mjeseci 2025. godine cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su ukupno 8,7 odsto, dok su režijski troškovi rasli zbog poskupljenja električne energije za domaćinstva u oba entiteta.

S druge strane, cijene prevoza pale su za 2,3 odsto, što je peti uzastopni kvartal pada, dok su odjeća i obuća, koje imaju deflatorni efekat na potrošačke cijene, pojeftinile za 6,2 odsto. Hrana i režije zajedno čine više od 52 odsto ukupne potrošnje domaćinstava, što direktno utiče na smanjenje realne kupovne moći građana, prenosi Avaz. 

Centralna banka BiH upozorava da bi u narednom periodu inflaciju dodatno mogli pogurati rast cijena električne energije i plata, čiji se efekti prelijevaju na cijene usluga. Na agregatnom nivou, indeks potrošačkih cijena dostigao je rekordne vrijednosti, pa prosječan rast cijena u odnosu na 2021. godinu iznosi 28,2 odsto.

Cijene usluga restorana i hotela u tom periodu porasle su za 45,3 odsto, usluge prevoza za 40,5 odsto, dok su usluge lične njege poskupjele za 35,8 odsto.

Bankarski i finansijski ekspert Dino Osmanbegović pojašnjava da je inflacija u BiH od 2024. godine uglavnom domaćeg karaktera, takozvana inflacija potražnje, za razliku od perioda od 2021. do 2023. godine kada je dominantna bila uvezena inflacija, što, prema njegovim riječima, znači i veću odgovornost zemlje za adekvatno reagovanje.