Slična slika može se vidjeti i u zapadnom dijelu Republike Srpske, od Prijedora prema Novom Gradu ili Banjaluci, uz nešto veću prisutnost većih distributera.

Ovakva struktura tržišta otvara jedno ključno pitanje: zašto su cijene goriva u Republici Srpskoj toliko osjetljive na globalne ili regionalne šokove? Odgovor leži u kombinaciji logističkih ograničenja, fragmentiranog tržišta i dugogodišnjeg nedostatka strateške energetske politike.

Ograničene ulazne tačke za naftu

Bosna i Hercegovina nema izlaz na more, niti sopstvene velike rafinerijske kapacitete koji bi stabilizovali tržište. U praksi to znači da se gotovo svi naftni derivati uvoze.

Glavne ulazne tačke su:

  • rafinerije u Hrvatskoj (prije svega u Rijeci)
  • skladišni i distributivni terminali povezani s hrvatskim lukama poput Omišlja i Ploča
  • rafinerija u Pančevu u Srbiji
  • te djelimično Rafinerija nafte u Brodu

U teoriji, Rafinerija u Brodu bi mogla igrati ključnu stabilizacionu ulogu za tržište Republike Srpske. Međutim, njeni realni kapaciteti i dugotrajni prekidi rada znače da ona već godinama ne funkcioniše kao pouzdan izvor domaće prerade.

Zbog toga većina distributera gorivo zapravo nabavlja iz okruženja, prvenstveno iz Hrvatske i Srbije. Transport se odvija cisternama ili željeznicom, što dodatno povećava logističke troškove i produžava vrijeme reakcije na promjene na tržištu.

Fragmentirano tržište i slaba pregovaračka moć

Veliki broj manjih benzinskih pumpi koje nisu dio snažnih distributivnih sistema znači i slabiju pregovaračku poziciju prema velikim regionalnim dobavljačima.

Veliki sistemi imaju mogućnost:

  • dugoročnih ugovora
  • većih skladišnih kapaciteta
  • hedžinga cijena
  • optimizacije logistike

Mali distributeri često kupuju manje količine i reagiraju gotovo dnevno na promjene nabavnih cijena. Kada dođe do šoka na međunarodnom tržištu – bilo zbog geopolitičkih tenzija, promjene cijene sirove nafte ili poremećaja u transportu – oni su prvi koji moraju prilagoditi cijene.

U praksi to znači da se cjenovni šokovi vrlo brzo prenose na maloprodajne cijene.

Nedovoljni skladišni kapaciteti

Jedan od ključnih elemenata stabilnosti tržišta energenata su strateške rezerve i veliki terminali za skladištenje goriva.

U Republici Srpskoj postoji infrastruktura koja bi potencijalno mogla igrati tu ulogu. Jedan od primjera su naftni terminali u Brezičanima kod Prijedora, koji su svojevremeno prodati kompaniji Hifa Oil iz stečajne mase Robne rezerve Republike Srpske.

Takvi terminali mogu služiti za lagerovanje većih količina goriva i time ublažavati kratkoročne poremećaje na tržištu. Međutim, bez jasno definisanog sistema strateških rezervi i koordinacije države i privatnog sektora, njihov potencijal ostaje nedovoljno iskorišten.

U razvijenim energetskim sistemima države često imaju obavezu minimalnih rezervi nafte i derivata koje mogu amortizovati tržišne šokove tokom nekoliko sedmica ili mjeseci.

Brza propagacija cjenovnih šokova

Zbog kombinacije faktora – zavisnosti od uvoza, slabih rezervi i fragmentiranog tržišta – cjenovni šokovi se u Republici Srpskoj prenose gotovo momentalno.

Proces izgleda otprilike ovako:

  • Rast cijena na međunarodnom tržištu nafte
  • Povećanje cijena u regionalnim rafinerijama ili terminalima
  • Distributeri u BiH nabavljaju skuplje gorivo
  • Zbog ograničenih zaliha, nove cijene se vrlo brzo pojavljuju na pumpama
  • U ekonomijama koje imaju veće zalihe ili snažnije regulisano tržište, ovaj proces je sporiji i amortizovan

Da li su akcize rješenje?

Svaki put kada cijene goriva naglo porastu, javnost ponovo otvara pitanje ukidanja ili smanjenja akciza.

Akcize zaista čine značajan dio maloprodajne cijene goriva. Njihovo smanjenje bi kratkoročno snizilo cijenu na pumpama.

Međutim, tu postoji i druga strana priče.

Veliki dio izgradnje autoputeva i saobraćajne infrastrukture u Bosni i Hercegovini finansira se upravo iz prihoda od akciza na gorivo. Njihovo trajno ukidanje otvorilo bi pitanje kako finansirati postojeće i planirane infrastrukturne projekte.

Drugim riječima, rješenje nije jednostavno.

Između tržišta i politike

Cijene goriva u Republici Srpskoj nisu osjetljive samo zbog globalnih tržišnih kretanja.

One su rezultat dugogodišnje kombinacije:

  • nedostatka strateških rezervi
  • slabe logističke infrastrukture
  • fragmentiranog tržišta distributera
  • nedovoljno promišljene energetske politike

Bez ozbiljnog pristupa planiranju energetskih tokova – od skladišta i terminala do dugoročnih ugovora o snabdijevanju – svaka nova kriza na globalnom tržištu nafte nastaviće se gotovo direktno prelijevati na pumpe širom Republike Srpske.

A to znači da će građani i privreda i dalje biti prvi koji osjećaju svaki novi cjenovni šok.