Povodom obilježavanja osamdeset godina od stradanja i oslobođenja našeg naroda u Drugom svjetskom ratu u Kulturnom centru u Gradišci priređena je izložba „Znamenite srpske Majke“,  autora Đorđa Zečevića, akademskog vajara iz Šapca.

Centralno mjesto na izložbi, ali i na plakatu koji uveličava izložbu zauzeli su reljefni portreti Diane Budisavljević, hrabre žene koja je spasla više od 15 hiljada djece iz ustaških logora i majka Kozare, koja je simbol stradanja i borbe da se kuće i potomstvo sačuvaju od bezumnog istrebljenja i razaranja.

„Kad sam na banjalučkoj izložbi vidio portrete majke Kozare i Diane Budisavljevljević, odmah sam osjetio povezanost sa Gradiškom, Potkozarjem i Kozarom. Osjećamo veliko poštovanje prema svim majkama prikazanim na ovoj maestralnoj izložbi i zato su ovi veličanetveni reljefi tu, kod nas,  u naredne tri sedmice, rekao je gradski menadžer Bojan Vujinović.

Autor izložbe, akademski vajar Đorđe Zečević iz Šapca, rekao je da  su radovi nastali nakon 2018. godine. Kako je rekao simbol srpske majke je veličanstven i jako složen.
„Nije simbol srpske majke samo rođeno dete. Rođenjem deteta se i majka rađa, pre toga je samo žena. Majka je ona žena koja nas zadoji ljubavlju, čašću, poštenjem, svim moralnim vrednostima. Ovde, u mojoj izložbi, su i duhovne majke. Majka brine o svom potomstvu, one su te koje grle i praštaju. Ovde je niz o 16 ličnosti koje su srpske majke, čije vrline znamo ili trebamo da se podsetimo. Nasleđe svih ovih majki nosimo u sebi“, rekao je Zečević.

Prije otvaranja izlože u Kulturnom centru Gradiška Zečević je održao čas  gimnazijalcima, rekavši im da svako od nas  da bi nastao ima oca i majku, babu i djeda, ili osam prababa i pradjeda. 16 koljena unazad za koje naš narod ima nazive dolazimo do praroditelja bijelih orlova i bijelih pčela.

„U periodu od 500 godina otprilike u tih 16 kolena imamo  65 hiljada predaka. To je neverovatan broj slučajnosti, izbora, odlika i uticaja različitih ljudi da bismo mi danas postajali ovde i bili ono što jesmo. Tog kulturnog, istorijskog i porodičnog nasleđa koje mi svakako nosimo  treba da budemo svesni. Sa velikim ponosom treba u sebi nosimo gene znamenitih srpskih majki, rekao je Zečević.

Autor izložbe je na kraju svog obraćanja rekao da su majka i crkva, država i zemlja.
Izložba je naišla na veliko oduševljenje Gradiščana. Profesorica Radana Vila Stanišljević čestitala je autoru na vjerodostojnosti reljefnog portreta Diane Budisavljević, čiji lik krasi česmu u „Parku slobode“ u Gradišci. Upitala ga je kako je dolazio do lika majke Jevrosime ili majke devet Jugovića, te kako je zamislio majku Kozare.

Autor joj je odgovorio da je čitajući epska djela o tim majkama u njima zamišljao ljubav, strah, neustrašivost, prkos, nadu i ljubav koje su gajile.

Jedno od djela, a riječ je o portretu majka Kozare  najvjerovatnije će krasiti neku od ustanova u Gradišci.

Osim  majke Kozare i Diane Budisavljević umjetnik je izložio i  portrete drugih znamenitih majki, kao što su  Sveta Anastasija, majka svetog Save, Kneginja Milica zaštnicu djece Dragu Ljočić,portrete  Njegoševe majke Ivane Petrović, heroine Milunke Savić i drugih srpskih majki od srednjeg vijeka do novije istorije. Akademski vajar Đorđe Zečević dobitnik je više  značajnih nagrada, a svoj rad publici prezentovao je na  desetinama samostalnih i zajedničkih izložbi u regionu.

Boško Grgić