Balkan je region koji se nalazi na granici između Evroazijske i Afričke tektonske ploče, zbog čega je podložan čestim seizmičkim aktivnostima.

Tokom istorije, na Balkanu su se dogodili neki od najjačih i najrazornijih zemljotresa, koji su ostavili dubok trag u regionu i promijenili tok života u pogođenim područjima. 

Banjaluka 1969. godine


Zemljotres u Banjaluci odlikuje se po tome što je praktično trajao dva dana. Podrhtavanje tla počelo je 26. oktobra 1969. godine u 2 časa i 55 minuta ujutru i trajalo je do 8 časova i 53 minuta, a glavni zemljotres, jačine 6,4 stepeni Rihterove skale, dogodio se 27. oktobra u 16 časova i 35 minuta.

Hipocentar se nalazio tačno ispod grada, na dubini od oko 20 kilometara. Potpuno je uništeno 86.000 stanova, a kao sjećanje na događaj na Trgu Krajine postavljeno je spomen obilježje "Krivi sat".

Prvi zabilježeni zemljotres koji je pogodio Banjaluku je onaj iz 1888. godine, a pored ovog iz 1969. godine, zemljotresi su ovaj grad pogađali i 1935. i 1981. godine. Međutim, zemljotres iz 1969. godine bio je najjači zabilježeni.


Skoplje 1963. godine


Jedan od najrazornijih zemljotresa na Balkanu desio se 26. jula 1963. godine u Skoplju, glavnom gradu tadašnje Narodne Republike Makedonije.

Zemljotres jačine 6,1 stepen Rihterove skale prouzrokovao je ogromnu štetu u samom gradu, gdje je poginulo više od 1.000 ljudi, a preko 200.000 ljudi je ostalo bez domova. Veći dio grada je uništen, a katastrofa je izazvala međunarodnu pomoć i obnovu grada.

Ovaj zemljotres je jedan od ključnih trenutaka u istoriji Balkana, jer je promijenio pristup urbanističkom planiranju i izgradnji u regionu, sa naglaskom na jaču seizmičku sigurnost.

Crna Gora 1979. godine


15. aprila 1979. godine, Crnu Goru je pogodio zemljotres jačine 7,0 stepeni, sa epicentrom u Jadranskom moru, blizu obale. Ovaj potres izazvao je veliku štetu u obalskim gradovima, naročito u Herceg Novom, Kotoru i Tivtu.

Usljed zemljotresa i cunamija, poginulo je više od 100 ljudi, a stotine je povrijeđeno. Materijalna šteta bila je ogromna, a restauracija gradova trajala je godinama.

Ovaj zemljotres je jedan od najjačih na Balkanu u posljednjem vijeku i imao je značajan uticaj na seizmičke propise i sigurnost u izgradnji u Crnoj Gori.

Zagreb 1880. godine


Zemljotres koji je pogodio Zagreb 9. novembra 1880. godine, sa magnitudom od 6,3, bio je jedan od najrazornijih u istoriji Hrvatske.

Epicentar je bio u okolini Zagreba, a potres je izazvao značajnu štetu u samom gradu, ali i u okolnim područjima.

Poginula je 21 osoba, a mnogi objekti su bili uništeni. Potres u Zagrebu iz 1880. godine imao je dugoročne posljedice po gradsku infrastrukturu i arhitekturu, a naknadni radovi oblikovali su izgled grada.

Albanija 2019. godine


Jedan od najsvježijih i značajnih zemljotresa na Balkanu desio se 26. novembra 2019. godine u Albaniji. Zemljotres jačine 6,4 stepeni Rihterove skale pogodio je Albaniju, a epicentar je bio u blizini Drača.

Ovaj zemljotres prouzrokovao je veliku štetu, naročito u Draču i Tirani, a prema zvaničnim podacima, poginulo je više od 50 ljudi, a stotine povrijeđeno. Potres je izazvao ozbiljan gubitak života i imovine, a obnova je dugo trajala.

BONUS VIDEO: