Najnoviji rezultati testiranja na prisustvo olova u krvi, objavljeni tokom ove sedmice, ukazuju da je problem trovanja ovim teškim metalom među stanovnicima Vareša znatno ozbiljniji nego što se u početku smatralo.

Analizama je obuhvaćeno više od 100 građana, a prisustvo olova potvrđeno je ne samo kod mještana naselja Pržići i Daštansko, koja se nalaze u blizini deponije rudnika kompanije DPM Metali, već i kod stanovnika koji žive u samom središtu Vareša.

Posebno zabrinjava podatak da su kod pojedinih testiranih osoba zabilježene izrazito visoke koncentracije olova, koje premašuju referentne vrijednosti i zahtijevaju hitnu i pojačanu medicinsku pažnju.

„Prisustvo olova u krvi predstavlja izuzetno kompleksan zdravstveni problem, jer u ljudskom organizmu ne postoji fiziološka potreba za olovom. Savremena medicina zastupa stav da ne postoji 'sigurna' doza olova u organizmu", ističu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Podsjećamo da su ranija ispitivanja, sprovedena u decembru prošle godine, pokazala prisustvo olova u krvi kod svih 44 testirane osobe različitih starosnih dobi, dok je kod njih 17 utvrđena koncentracija iznad dozvoljene granice. U međuvremenu je, u privatnom aranžmanu, testirano još devet građana, a njihovi nalazi dodatno su potvrdili alarmantno stanje. Posebno zabrinjava podatak da je olovo otkriveno i u nalazima petoro djece mlađe od šest godina.

U izjavi za lokalni radio, vršilac dužnosti načelnika opštine Vareš Malik Rizvanović naveo je da će, ukoliko na predstojećim vanrednim izborima dobije povjerenje građana, zaštita njihovog zdravlja biti njegov prioritet.

Ipak, dodatnu zabrinutost izaziva informacija da je neposredno prije objavljivanja novih rezultata o trovanju olovom kompanija DPM Metali uputila zahtjev Vladi Zeničko-dobojskog kantona za povećanje koncesione naknade.

„U petak je ispred DPM Metali zvanično upućena inicijativa Ministarstvu privrede Zeničko-dobojskog kantona i u narednim mjesecima doći će do povećanja koncesije. Ono što sam uspio dogovoriti s kompanijom jeste da, nakon potpisivanja novog ugovora, koncesiona naknada bude isplaćena retroaktivno od 1. januara 2026. godine", izjavio je za lokalni radio v. d. načelnika Rizvanović.

Činjenica da rudarska kompanija u ovakvim okolnostima od domaćih vlasti traži povećanje koncesione naknade djeluje gotovo nevjerovatno i otvara ozbiljna pitanja o tome ko zaista donosi odluke i upravlja mineralnim resursima u Zeničko-dobojskom kantonu.

Ukoliko je riječ o pokušaju da se ovim potezom kupi socijalni mir, poruka građana je jasna, a to je da zdravlje ljudi nema cijenu i krajnje je neprimjereno govoriti o koncesijama u trenutku kada su životi stanovnika Vareša ozbiljno ugroženi, poručuju mještani Pržića i Daštanskog.

U takvim okolnostima podsjeća se i na odredbe Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine, prema kojima je nadležno federalno ministarstvo obavezno da ukine dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina ukoliko se rudarskim aktivnostima ugrožavaju život i zdravlje zaposlenih ili drugih građana, a propisane mjere nisu dovoljne da se takvo ugrožavanje spriječi.

Vlasti bez odgovora

Uprkos težini situacije, vlasti Zeničko-dobojskog kantona i Federacije BiH još uvijek nemaju jasan odgovor na krizu u Varešu. Iako su se odavno stekli svi uslovi, vanredno stanje nije proglašeno, a javnosti nije poznato ni da li je Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona pokrenulo istragu o slučaju trovanja.

Istovremeno, uprkos snažnom protivljenju mjesnih zajednica i organizacija civilnog društva, kantonalne vlasti nastavljaju da podržavaju nove, potencijalno rizične rudarske projekte na području Vareša, uključujući i planirano rudarenje hroma u slivu rijeke Krivaje.