Apel dolazi nakon višemjesečnih upozorenja i nalaza koji ukazuju na moguće ozbiljno narušavanje zdravlja lokalnog stanovništva.

Prema informacijama iz Osnovne škole „Vareš“, zahtjev roditelja zaprimljen je sredinom marta i razmatran u skladu sa školskim procedurama. Iz škole naglašavaju da nemaju nadležnost za organizaciju medicinskih testiranja, ali su pružili podršku Vijeću roditelja u provođenju ankete. 

Interes za testiranje ubrzo se proširio i na druge obrazovne ustanove u opštini, a broj zainteresovanih roditelja porastao je na 265.

Direktorica škole Ilijana Vidović istakla je da obrazovna ustanova u ovom procesu djeluje isključivo kao posrednik u komunikaciji između roditelja i nadležnih institucija.

Ranija upozorenja bez odgovora

Podsjećamo, problem potencijalne izloženosti teškim metalima u Varešu aktuelizovan je još prije nekoliko mjeseci, kada su prva testiranja pokazala zabrinjavajuće rezultate. Od 237 analiziranih uzoraka, više od trećine imalo je povišene vrijednosti olova, dok je kod 30 osoba zabilježen nivo koji, prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, zahtijeva hitno utvrđivanje izvora kontaminacije.

Međutim, uprkos nalazima koji upućuju na potencijalno ozbiljan javnozdravstveni problem, nadležne institucije nisu organizirale nijedno sistemsko testiranje niti su provele sveobuhvatnu istragu.

Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da je federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac još prije više od dva mjeseca najavio testiranje učenika, ali ono do danas nije realizirano.

Građani preuzeli inicijativu

Zbog izostanka institucionalne reakcije, građani Vareša su krajem prošlog mjeseca samoinicijativno organizirali dolazak referentnog laboratorija i o vlastitom trošku proveli nova testiranja. Rezultati su ponovo potvrdili ranije nalaze o povišenim koncentracijama olova u krvi, i to čak i među uzorcima iz užeg gradskog područja.

„Krajnje je vrijeme da institucije pokažu volju i uključe se u rješavanje ovog problema. Masovno testiranje mora biti prvi korak kako bismo razumjeli razmjere izloženosti“, izjavio je organizator testiranja Ilhan Klančević.

Šta znači povišeno prisustvo olova

Stručnjaci upozoravaju da je trovanje olovom posebno opasno za djecu, jer može uticati na razvoj mozga, smanjiti kognitivne sposobnosti, izazvati probleme u ponašanju i poteškoće u učenju. Za razliku od mnogih drugih toksina, olovo se može taložiti u organizmu, naročito u kostima, što znači da posljedice mogu biti dugoročne.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ne postoji siguran nivo izloženosti olovu, a čak i niske koncentracije u krvi mogu imati štetne efekte. Djeca su posebno ranjiva jer apsorbiraju veće količine olova u odnosu na odrasle, a njihovi organizmi su osjetljiviji na njegove toksične učinke.

U sredinama gdje se vrši rudarska ili industrijska obrada metala, najčešći putevi izloženosti uključuju zagađen vazduh (prašinu), kontaminirano tlo, vodu i hranu, ali i unošenje čestica putem ruku ili predmeta, što dodatno povećava rizik kod mlađe populacije.

Pet mjeseci bez konkretnih mjera

Iako je od prvih upozorenja prošlo gotovo pet mjeseci, kantonalne institucije još nisu poduzele konkretne korake. Na federalnom nivou tek se najavljuje formiranje multidisciplinarnog ekspertnog tima, dok građani i dalje čekaju osnovne odgovore – koliko je ljudi izloženo, koji je izvor zagađenja i koje mjere zaštite treba hitno primijeniti.

U međuvremenu, roditelji poručuju da više nema prostora za odgađanje. Naglašavaju da je zdravlje djece prioritet i upozoravaju da svako dalje odugovlačenje povećava rizik od dugoročnih posljedica.