Vazduhoplovni meteorolog Miloš Vujović izjavio je da meteorološki podaci u velikoj mjeri utiču na odluke pilota, dok pilot u penziji Stevan Ignjatović dodaje da su nepovoljne vremenske prilike, poput jakog vjetra, obilnih padavina ili snježnih padavina, izazovi koji zahtijevaju primjenu posebnih tehnika polijetanja i slijetanja.

Vujović navodi da vremenski uslovi direktno utiču na odluku pilota o tome kojom će rutom letjeti, da li će mijenjati prvobitni plan leta ili u krajnjem slučaju odustati od planiranog leta.

Do odustajanja dolazi ukoliko ne postoje bezbjedni uslovi za letenje, kako za putnike, tako i za sve učesnike u avio-saobraćaju.

„Naš posao je da pružimo što više informacija o trenutnom vremenskom stanju i prognozi vremena za period planiranog leta, kako bi pilot ili kontrola letenja donijeli konačnu odluku da li avion može bezbjedno da poleti ili sleti u datim uslovima“, rekao je Vujović.

Uloga vazduhoplovne meteorologije u planiranju letova

On je objasnio da posao vazduhoplovnog meteorologa, osim direktne komunikacije sa pilotima, podrazumijeva izradu grafičkih, tekstualnih i kodiranih prognoza koje se dostavljaju posadama.

„Postoje prognoze za naredna 24 sata, ali i veoma kratkoročne prognoze za polijetanje i slijetanje, koje važe za narednih sat do dva“, istakao je Vujović.

Za razliku od prognoza namijenjenih građanima, u vazduhoplovnoj meteorologiji ne koriste se izrazi poput „djelimično oblačno“ ili „promjenljivo“.

„Mi prognoziramo konkretne brojke – tačnu visinu baze oblaka, količinu oblačnosti, vidljivost izraženu u kilometrima ili metrima. Što su podaci precizniji, to je i prognoza pouzdanija“, rekao je Vujović.

Klimatske promjene i sve češće oluje

Govoreći o uticaju klimatskih promjena, Vujović ističe da su razorne grmljavinske oluje sve češća pojava, što predstavlja dodatni izazov za prognoziranje.

Grmljavinske nepogode izražavaju se kroz probabilističke prognoze, odnosno vjerovatnoću pojave grmljavine na određenom području.

„Možemo procijeniti gdje su šanse velike, ali je veoma teško precizno predvidjeti tačnu lokaciju, trajanje i putanju grmljavine“, naveo je.

Posebno opasni su oblaci tipa kumulonimbus, koje piloti nastoje da zaobiđu po svaku cijenu, jer mogu izazvati jake turbulencije i druge opasne pojave.

Šta su turbulencije i koliko su opasne

Vujović objašnjava da turbulencija predstavlja neuređeno kretanje vazduha.

„To je kao uzburkano more – slabija turbulencija izaziva podrhtavanje, dok jaka može dovesti do naglih promjena visine i osjećaja kao da se vjetar poigrava avionom“, rekao je.

Košava, snijeg i poledica – posebni izazovi

Kada je riječ o Košavi, jakom vjetru karakterističnom za Beograd, Vujović ističe da ona uglavnom ne predstavlja veliki problem za slijetanje, jer je pista orijentisana tako da je vjetar uglavnom čeoni.

Snježne padavine su, prema njegovim riječima, opasnije od kiše, a posebno rizična pojava je kiša koja se ledi pri tlu, jer može izazvati poledicu.

Vulkanski pepeo i vještačka inteligencija

Posebna pažnja posvećuje se i oblacima vulkanskog pepela, čije se kretanje prati na osnovu meteoroloških prognoza.

Govoreći o budućnosti, Vujović navodi da vještačka inteligencija već ima primjenu u opštoj meteorologiji, ali da u vazduhoplovnoj meteorologiji, zbog izuzetne preciznosti i kratkih intervala prognoza, još uvijek nema značajnu ulogu.

Iskustvo pilota: svaka vremenska pojava nosi rizik

Pilot u penziji Stevan Ignjatović ističe da ne postoji jedna najopasnija vremenska pojava – svaka ima svoju težinu, naročito tokom polijetanja i slijetanja.

Piloti prije svakog leta dobijaju zvanične meteorološke izvještaje, na osnovu kojih biraju pravac piste i tehniku slijetanja.

Govoreći o udaru groma, Ignjatović objašnjava da avion funkcioniše po principu Faradejevog kaveza, te da udar uglavnom ne ugrožava bezbjednost leta.

„Dolazi do bljeska i jače buke, ali bez ozbiljnih posljedica. Ako ipak dođe do oštećenja, pilot donosi odluku o slijetanju na prvi raspoloživi aerodrom“, rekao je.

Turbulencije se, kako kaže, najčešće mogu izbjeći zahvaljujući visinskim kartama, a ukoliko to nije moguće, primjenjuju se posebne procedure kako bi se spriječile povrede putnika i posade.