Iz Ambasade Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj navode da su sa slučajem maloljetnog Raifa Terzića upoznati isključivo putem medijskih izvještaja.

Do trenutka objave informacija u javnosti, kako ističu, nije zaprimljen nijedan zvaničan zahtjev porodice za konzularnu pomoć ili bilo kakvu drugu vrstu podrške, zbog čega Ambasada u Štokholmu nije imala formalni osnov da preduzme bilo kakve aktivnosti.

Bez uticaja na odluke švedskih vlasti

Iz diplomatskog predstavništva naglašavaju da nemaju nikakav uticaj na migracionu politiku Švedske, niti na odluke tamošnjih institucija koje se odnose na boravak, povratak ili državljanstvo. Ipak, poručuju da ostaju na raspolaganju svim državljanima BiH koji se nađu u sličnim situacijama.

„Ambasada je spremna, u okviru svojih ovlaštenja, pružiti pomoć i informacije svim državljanima Bosne i Hercegovine radi zaštite njihovih prava i interesa, ukoliko se za to podnese odgovarajući zahtjev“, navode iz Ambasade.

Dijete rođeno u Švedskoj ne dobija automatski državljanstvo

Ambasada podsjeća i na važnu činjenicu koju mnogi roditelji ne znaju, a to je da djeca rođena u Švedskoj ne stiču automatski švedsko državljanstvo ukoliko roditelji u trenutku rođenja nisu bili državljani te zemlje. Prema informacijama dostupnim iz medija, roditelji maloljetnog Raifa Terzića švedsko državljanstvo stekli su tek nakon njegovog rođenja.

Kako je nastao „pravni vakum“

Ključni problem, navode iz Ambasade, nastao je jer dječak nije blagovremeno upisan u matične knjige rođenih i državljana Bosne i Hercegovine, što predstavlja zakonski preduslov za dalje postupke regulisanja državljanskog statusa.

Upravo taj propust doveo je do tzv. pravnog vakuma, koji je, prema dostupnim informacijama, rezultirao današnjom komplikovanom situacijom.

Raif Terzić po rođenju 2021. godine nije automatski stekao švedsko državljanstvo, jer ga tada nisu imali ni njegov otac Haris Terzić, niti majka Nikol Erikson, koja je u Švedsku došla kao tinejdžerka iz Njemačke, a porijeklom je sa Kosmeta. 

Otac je švedsko državljanstvo dobio nekoliko mjeseci kasnije, dok je majka i ranije imala dozvolu stalnog boravka.

Roditelji su u dva navrata pokušali da regulišu državljanski status svog sina, ali su njihovi zahtjevi pred švedskim vlastima oba puta odbijeni, kao i naknadni zahtjev za stalni boravak.

Migraciona uprava procijenila je da bi dječak najprije trebalo da stekne državljanstvo Bosne i Hercegovine, u skladu sa državljanstvom oca u trenutku njegovog rođenja, a tek potom da pokrene postupak za boravak ili državljanstvo u Švedskoj.

U novembru prošle godine porodici je saopšteno da je odluka o deportaciji djeteta konačna.

Sporazum koji olakšava postupak, ako se reaguje na vrijeme

Posebno se ističe da je Švedska jedna od samo tri zemlje s kojima Bosna i Hercegovina ima potpisan sporazum o dvojnom državljanstvu, uz Srbiju i Hrvatsku. To značajno olakšava regulisanje statusa djece rođene u toj zemlji, ali samo ukoliko se postupak pokrene na vrijeme.

Prijava rođenja djeteta može se izvršiti putem Ambasade BiH u Štokholmu, lično u nadležnoj opštini u Bosni i Hercegovini ili putem punomoći, što se navodi kao najsigurniji način zaštite prava djece rođene u inostranstvu.

Dijete ostalo bez osnovnih prava, porodica razdvojena

Raif je ostao bez dječjeg doplatka, zdravstvene zaštite, prava na rehabilitaciju zbog poremećaja iz autističnog spektra, kao i bez prava na boravak u vrtiću. Dječak ima četiri godine, ne govori, nije samostalan i još uvijek koristi pelene.

Nakon što su mu izvadili bosanskohercegovačko državljanstvo, otac i sin su se nakratko vratili u Švedsku, ali isključivo kao turisti, sa pravom boravka od 90 dana.

Novi zahtjev za stalni boravak je predat, ali je porodici rečeno da se odluka može čekati i do devet mjeseci, tokom kojih dječak ne smije boraviti u Švedskoj.

U Bosni i Hercegovini Raif ima samo 84-godišnju baku, koja nije u mogućnosti da se brine o njemu, zbog čega će njegov otac privremeno ostati s njim u BiH, dok majka i ostatak porodice ostaju u Švedskoj.