Sa jedne strane su krijumčari cigareta koji koriste ilegalne puteve, namjenski prepravljena vozila sa tajnim bunkerima i razrađenu mrežu "čistača" na terenu, a sa druge bezbjednosne agencije koje pokušavaju da zatvore te crne rupe na mapi.

Ovaj ilegalni biznis osim na granici odavno je i na domaćem tržištu prerastao amatersko švercovanje u torbama i danas je to visokoorganizovani kriminalni sistem sa jasnom vojničkom hijerarhijom. Od pojedinačnih proizvođača koji višak duvana sijeku u kućnim varijantama, preko ilegalnih fabrika skrivenih u pomoćnim objektima, pa sve do prebacivanja hiljada kutija cigareta bez akciza preko teško prohodnih planinskih masiva crno tržište duvana BiH neprestano mijenja oblik kako bi ostalo korak ispred zakona.

Rute

Granična policija BiH kontinuirano radi na presijecanju lanaca krijumčarenja cigareta i duvanskih proizvoda, kao i na suzbijanju djelovanja organizovanih kriminalnih grupa. U ovim aktivnostima ključna je, naglašavaju, međunarodna saradnja sa policijskim i carinskim agencijama susjednih zemalja, što omogućava bržu razmjenu informacija i koordinaciju na terenu.

Najveći broj krivičnih djela do sada su otkriveni na granici između Crne Gore i BiH. U operativnim akcijama razbijeno je više organizovanih mreža koje su se bavile krijumčarenjem i rasturanjem cigareta stranog porijekla bez akciznih markica.

Ove kriminalne grupe imaju jasno definisanu hijerarhiju i podijeljene uloge, od organizatora i dobavljača, preko vozača i takozvanih "čistača" koji prate put, pa sve do krajnjih kupaca i saučesnika – kazali su "Glasu" u Graničnoj policiji BiH i dodali da krijumčari, kako bi izbjegli granične kontrole, najčešće koriste ilegalne i šumske puteve.

Bunkeri

Pripadnici Granične policije BiH nelegalnu robu pronalaze detaljnim provjerama i pregledima vozila, gdje šverceri koriste namjenski napravljene skrovite prostore u unutrašnjosti automobila.

Od izuzetnog značaja u svakodnevnom radu je i specijalistička oprema. Primjena savremenih tehnologija, poput skenera, kamera, sondi i baza podataka, omogućava brže prepoznavanje sumnjivih obrazaca ponašanja i efikasnije usmjeravanje kontrola.

Iz Granične policije poručuju i da je zahvaljujući pojačanim aktivnostima na nacionalnom i međunarodnom nivou, kao i unaprijeđenim kontrolnim mehanizmima, u posljednje četiri godine primjetan pad broja slučajeva krijumčarenja akciznih roba preko granice BiH.

Prema zvaničnim podacima, pripadnici Granične policije BiH su tokom 2025. godine na granicama i u graničnom pojasu zaplijenili i privremeno oduzeli 20.264 kutije cigareta bez akciznih markica. Ukupna procijenjena vrijednost oduzete robe iznosi 73.659 maraka. To je u prosjeku oko 3,6 KM po kutiji na crnom tržištu, što jasno pokazuje zašto je legalno tržište u problemu.

Nastavljamo sa maksimalnim angažovanjem svih ljudskih i materijalno-tehničkih kapaciteta u zaštiti državne granice, s ciljem suzbijanja prekograničnog kriminala i stvaranja sigurnog okruženja za sve građane - poručili su iz Granične policije BiH.

Tone u ilegali

Koliko ovaj kriminal uzima maha, najbolje pokazuju podaci Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) koja je od 2021. godine do početka juna ove godine nadležnim tužilaštvima podnijela 29 izvještaja o krivičnim djelima u oblasti šverca cigareta i to protiv čak 154 fizička lica.

U tom periodu, između ostalog otkriveno je i privremeno oduzeto 24 tone duvana u listu, 341.843 kutije cigareta koje nisu obilježene akciznim markicama, 109.000 komada filtera za cigarete, 18 mašina za rezanje duvana, 39 mašina za punjenje i 16 vaga, kao i drugi predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku - kazali su "Glasu" u SIPA.

Naglasili su i da su pomenuta lica lišena slobode zbog postojanja osnova sumnje da su počinila krivična djela organizovani kriminal, nedozvoljen promet akciznih proizvoda, poreska utaja ili prevara, nedozvoljeno skladištenje robe, nedopuštena trgovina i pranje novca, a koja su propisana Krivičnim zakonom BiH.

SIPA u okviru svojih nadležnosti proaktivno djeluje s ciljem sprečavanja, otkrivanja i istraga krivičnih djela koja se odnose na ilegalni promet duvana i cigareta na tržištu BiH. U tom smislu, SIPA na polju borbe protiv nedozvoljene trgovine duvanom u saradnji sa drugim policijskim tijelima u BiH, ali i Upravom za indirektno oporezivanje (UIO) i drugim nadležnim organima preduzima mjere i radnje na dokumentovanju i dokazivanju ovih krivičnih djela.

Šta rade duvandžije?

Iz SIPE poručuju i da su do sada sproveli više operativnih akcija, čiji je predmet istrage bio nedozvoljen promet akciznih proizvoda, cigareta i rezanog duvana, na koje nije plaćena akciza.

Prema prikupljenim operativnim saznanjima u gotovo svim slučajevima nedozvoljen promet rezanog duvana vrši se na način da individualni proizvođači duvana, organizatorima proizvodnje, pravnim licima, predaju unaprijed ugovorene količine duvana.

Ostatak duvana individualni proizvođači prodaju drugim licima koja duvan režu i rezani duvan prodaju bez plaćanja akcize na duvan za pušenje i bez obilježavanja rezanog duvana akciznim markicama BiH - otkrivaju u SIPA i dodaju da su česti i slučajevi da individualni proizvođači i sami vrše rezanje i prodaju duvana bez plaćanja akcize na duvan za pušanje.

Kada je riječ o cigaretama bez akciza na domaćem tržištu, iz SIPA navode da prema njihovim saznanjima te cigarete na području BiH uglavnom se krijumčare sa područja Crne Gore i Srbije.

Kada cigarete ilegalnim putem iz tih zemalja stignu na domaće tržište krijumčari ih preprodaju svojim kupcima, a koji dalje iste te cigarete prodaju krajnjim kupcima - pojasnili su u SIPA i podvukli da imaju dobru saradnju sa svim policijskim tijelima u BiH, UIO te drugim nadležnim organima. Samo na taj način, naglašavaju, moguće je odgovoriti svim bezbjednosnim izazovima, a između ostalog i borbi protiv pojedinaca i organizovanih grupa koje se bave krijumčarenjem akcizne robe.

Imate veb...

I dok su u bezbjednosnim institucijama bili rječiti o ovoj temi koja "guta" na stotine milione maraka koji bi mogli biti uloženi u izgradnju puteva, škola, bolnica, vrtića, u pravosudnim institucijama, odnosno u Tužilaštvu BiH, uputili su nas da sve informacije koje nas zanimaju potražimo na njihovoj internet stranici.

U godišnjim informacijama o radu imate detaljne podatke o predmetima za krivično djelo nedozvoljenog prometa akciznih proizvoda iz člana 210a KZ BiH. Iz vijesti i informacija možete vidjeti detalje o sprovedenim aktivnostima u borbi protiv organizovanih kriminalnih grupa povezanih sa ilegalnom proizvodnjom i prometom cigareta i rezanog duvana - kazali su "Glasu" u Tužilaštvu BiH.

U istom mejlu poslali su i linkove na kojima se možemo informisati.

Ovakav nastup Tužilaštva BiH je za svaku osudu s obzirom na značaj teme i javni interes jer se naša pitanja nisu odnosila na opšte informacije koje su već javno dostupne na njihovoj veb-stranici, već na konkretne podatke i stavove Tužilaštva BiH u vezi sa švercom cigareta, rezultatima istraga, podignutim optužnicama i procjenama razmjera ovog problema.

Keno, Halčo...

Uvidom u internet stranicu Tužilaštvo BiH došli smo do podatka da su ove godine podigli tri zasebne optužnice protiv lica koja se terete za nedozvoljen promet akciznih proizvoda. Optuženi su zatečeni sa hiljadama kutija nelegalnih cigareta, mašinama za proizvodnju i stotinama kilograma rezanog duvana bez akciznih markica.

Optužnica je podignuta protiv Kenana Husagića zvanog Keno iz Zenici, a koja ga tereti da je pokušao neovlašteno staviti u promet cigarete koje nisu bile obilježene kontrolnim poreskim markicama. Prema navodima optužnice, on je radi dalje prodaje nabavio 6.000 kutija (600 boksova) cigareta bez akciznih markica. Nelegalnu robu je krio u porodičnoj kući, gdje su je prilikom pretresa pronašli i privremeno oduzeli pripadnici Federalne uprave policije (FUP).

Pored Kene optužnica je podignuta i protiv Halila Halilagića zvanog Halčo iz Goražda. On se tereti da je od njemu poznatih lica nabavljao velike količine rezanog duvana, koji je potom skladištio u pomoćnom objektu kuće u sarajevskoj opštini Ilidža. Halilagić je u tom objektu, pomoću odgovarajuće opreme, nelegalno proizvodio cigarete koje je kasnije preprodavao građanima.

Treća optužnica podignuta je protiv Husrefa Šačića zvanog Husko iz Sarajeva. Šačić je zatečen u krivičnom djelu kada su ga policijski službenici zaustavili na magistralnom putu Tuzla–Orašje, a u automobilu je prevozio 160 kilograma sitno rezanog duvana sa namjerom da ga stavi u dalji promet na crnom tržištu.

Neslavna lista

Gubici državnih kasa u regionu zbog šverca duvana variraju iz godine u godinu, u zavisnosti od oštrine akciznih skokova i efikasnosti policijskih akcija. Ipak, prema analitičkim procjenama, crno tržište duvana odnosi stotine miliona maraka iz budžeta zemalja u regionu.

BiH je jedna od najpogođenijih tržišta u zapadnoj Evropi, sa procijenjenim godišnjim gubitkom od 293 do 419 milion KM na akcizama i PDV-u. Nagli skok akciza u prethodnim godinama stvorio je ogroman jaz u cijenama između legalnih i ilegalnih proizvoda, što je otvorilo prostor za procvat šverca rezanog duvana i takozvanih "no name" brendova.

Hrvatska, kao članica Evropske unije, bilježi godišnji minus između 195 i 254 miliona KM, dok u Srbiji taj gubitak varira od 156 do 235 miliona KM godišnje. Crna Gora bilježi godišnje gubitke od 58 do 98 miliona KM, dok Sjeverna Makedonija ima najmanje gubitke u regionu, koji se procjenjuju na 39 do 78 miliona KM godišnje.

Pomaka ima, ali...

Preduzete mjere nadležnih bezbjednosnih institucija daju rezultate, što je vidljivo i iz podataka UIO koja je zabilježila značajno bolje rezultate po osnovu prihoda od akciza na duvan i duvanske prerađevine. Ti prihodi lani su iznosili 1,175 milijardi KM, što je za oko 40 miliona više u odnosu na 2024. godinu.

Ako te prihode uporedimo sa prihodima iz 2020. godine kada je ukupno po ovom osnovu prikupljeno 709,7 miliona KM, onda se može zaključiti da su prihodi od akciza na duvan i duvanske prerađevine u 2025. godini bili veći u odnosu na 2020. godinu za čak 65 odsto - navode u UIO.

Podaci o broju izdatih akciznih markica UIO takođe govore u prilog činjenici da "crno tržište" cigareta i duvana u BiH opada. Tako je lani UIO izdala oko 311 miliona komada akciznih markica, a 2024. godine oko 294 miliona komada akciznih markica. Ako posmatramo 2020. godinu, tada je UIO izdala samo 185 miliona komada markica.

U prva četiri mjeseca 2026. godine službenici UIO oduzeli su duvan i duvanske prerađevine koji su se pokušali prodati na crnom tržištu, kao i mašine za rezanje duvana i pakovanje cigareta, u ukupnoj vrijednosti od tri miliona KM.

Iskustva iz Srbije

I ekonomisti koji prate ovu temu navode da su u posljednjih šest godina zabilježeni značajni rezultati, pogotovo u smanjenju nelegalne trgovine paklicama cigareta.

Tu je došlo do značajnog smanjenja obima ilegalne prodaje. Čak i u evropskim okvirima BiH spada u red zemalja koje su najviše smanjile nelegalnu trgovinu u tom segmentu - kazao je "Glasu" predsjednik Udruženja ekonomista "SWOT" Saša Grabovac.

Sa druge strane, naglašava da nelegalna proizvodnja i prodaja rezanog duvana trenutno gorući problem.

Tu imamo jako loše rezultate i tom segmentu u idućem periodu treba posvetiti veću pažnju – kazao je Grabovac i dodao da su se u ovom slučaju pokazala dobra iskustva iz Srbije gdje se proizvodnja duvana prati od samog zasada na polju do distribucije na tržnicima i putem onlajn kanala.

Grabovac naglašava i da je dobrodošla inicijativa i za izmjene Zakona o akcizama gdje bi i novi duvanski proizvodi tipa "vejpova" trebalo da budu obuhvaćeni poreskim tretmanom.

Ko je gubitnik?

Sa druge strane ekonomista Igor Gavran navodi da iako visina akciza svakako podstiče šverc i kupovinu na crno, jer omogućava veću razliku u cijenama, bilo bi neozbiljno očekivati prestanak šverca smanjenjem akciza.

Ipak je najveća odgovornost na nadležnim institucijama koje dozvoljavaju rast bilo kojeg oblika kriminala svojim nedjelovanjem. Takođe je pogrešno shvatiti akcize na cigarete isključivo kao izvor javnih prihoda - njihovo povećanje treba imati primarnu funkciju zaštite zdravlja, odnosno pritiska na pušače da prestanu s pušenjem. Smanjenje akciza bi možda smanjilo poticaj za šverc, ali bi smanjilo i pritisak na pušače, a osim štete za njih same i njihovu okolinu, pušenje stvara i ogromne troškove za zdravstveni sistem koje svi mi plaćamo, a ne samo pušači – kazao je "Glasu" Gavran.

Kako poručuje, akcize plaćaju samo oni koji su izabrali da sebe truju.

I treba da ih plaćaju što više, ali treba da težimo smanjenju prihoda od takvih akciza u smislu smanjenja pušenja generalno i nadajmo se jednog dana potpunom prestanku. Naravno, uz druge mjere. Pitanje je i ko u stvari gubi ovaj novac o kojem je riječ? Mi nemamo vlastitu proizvodnju cigareta, jer smo dozvolili uništenje domaće industrije, domaća proizvodnja duvana izumire, novac od akciza se nenamjenski troši… - poručuje Gavran.

U ovom lancu, kako naglašava, i legalne i nelegalne trgovine cigaretama najviše gube građani bez obzira koji je omjer zarade između velikih duvanskih kompanija, korumpiranih vlasti i švercera.

Anonimne dojave

Grupa za operativne poslove u UIO je putem otvorene linije 080020607, e-maila stop.svercu@uino.gov.ba, viber broja 065/355-155 i putem redovne pošte ukupno zaprimila 699 prijava od čega se značajan broj prijava odnosio na nedozvoljeni promet duvanom i duvanskim prerađevinama. Nakon zaprimanja i obrade predmetnih prijava, iste su dostavljene na nadležno postupanje drugim organizacionim jedinicama UIO. Uloga građana u borbi protiv crnog tržišta je od velikog značaja s ciljem identifikacije lica koja se bave nedozvoljenim prometom cigareta i duvana na prostoru BiH, jer oni imaju najbolji uvid u to što se dešava u njihovoj okolini.

 

(Glas Srpske)