Prema podacima MUP RS, u periodu od januara do oktobra 2025. godine na području Srpske otkrivena su 2.534 slučaja zloupotrebe opojnih droga, što je za 18,1 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Riječ je o 317 krivičnih djela i 2.217 prekršaja, a zbog tih djela sumnjiči se 2.545 lica, od kojih je čak 1.695 lišeno slobode.

Tokom godine policija je sprovela 40 operativnih akcija, otkrila dvije laboratorije za proizvodnju droge i zaplijenila velike količine marihuane, kokaina, amfetamina, ekstazija i drugih supstanci. Samo u tim akcijama zaplijenjeno je oko 328 kilograma droge, što pokazuje koliko su narkotici prisutni i koliko lako završavaju na ulicama naše Republike.

Ovi podaci, osim što govore o obimu kriminala, ukazuju i na realnu opasnost u svakodnevnom životu gdje sve veći broj ljudi pod dejstvom droga učestvuje u saobraćaju, povećavajući rizik od nesreća.

Manje liječenih, a više zavisnosti na terenu

Za razliku od policijskih statistika koje bilježe rast, zdravstveni sistem ne prati isti trend. Doc. dr sc. med. Višnja Banjac Baljak, šefica Odjeljenja za bolesti zavisnosti Klinike za psihijatriju UKC Republike Srpske, navodi da se u 2025. godini bilježi čak i smanjenje broja liječenih zavisnika u odnosu na 2024.

Ipak, to ne znači da je problem manji. Naprotiv, kako kaže, veliki dio opterećenja sistema čine ponovljene hospitalizacije i recidivi kod već postojećih zavisnika, što potvrđuje da je zavisnost hronična bolest. Novi pacijenti se često javljaju tek u kasnijim fazama, kada su posljedice već ozbiljne i komplikovane.

Miješana zavisnosti i spuštanje starosne granice

Prema iskustvima iz klinike, danas je među pacijentima najzastupljenija kombinovana upotreba više supstanci, različitih droga ili alkohola u kombinaciji s drogama. Banjac Baljak kaže da se najčešće liječe muškarci starosti između 25 i 45 godina, ali se bilježi i porast broja žena zavisnica.

Ističe da posebno zabrinjava podatak da se starosna granica prvog kontakta sa psihoaktivnim supstancama spušta. Sve češće se evidentiraju slučajevi zavisnosti kod adolescenata, što zahtijeva snažnije preventivne programe usmjerene na djecu i mlade, prije nego što problem eskalira do stadijuma teške zavisnosti.

Pomoć se ne traži, iako je problem očigledan

Sličnu sliku iznosi nam i sestra Amata Anđelić, koja već 25 godina radi sa osobama zavisnim od psihoaktivnih supstanci u Centru za odvikavanje „Marjanovac“ u Aleksandrovcu. Anđelić ističe da se broj onih koji traže pomoć ne povećava značajno, uprkos podacima o porastu krivičnih djela i zapljena droge.

Godišnje im se, kako navodi, javi između 15 i 20 osoba, a taj broj je godinama gotovo isti.

"U praksi, na terenu je mnogo više problema nego što pokazuju zvanične brojke, naročito zbog miješanih zavisnosti: alkohola, kocke i droga poput spida i kokaina. Mnogi se odlučuju na liječenje tek kada više ne mogu finansijski da izdrže zavisnost ili kada se suoče s ozbiljnim zdravstvenim i pravnim posljedicama", ističe ona.

Jaz koji postaje sve opasniji

Podaci policije, zdravstvenih ustanova i centara za rehabilitaciju zajedno slikaju zabrinjavajuću sliku. Dok broj zloupotreba droga i zapljena raste, broj onih koji se liječe ili traže pomoć ostaje isti ili čak opada. Taj jaz ukazuje da se veliki dio problema odvija van sistema, nevidljiv do trenutka kada posljedice postanu tragične, bilo na putu, u porodici ili po zdravlje pojedinca. Upravo zato, ovi podaci ne smiju ostati samo statistika, već jasan signal za hitno jačanje prevencije, liječenja i rehabilitacije.