Prema mjerenjima kvaliteta vazduha, Banjaluka je danas najzagađeniji grad u BiH sa indeksom 167, a ovim povodom se oglasio i gradonačelnik Draško Stanivuković.

U video obraćanju Stanivuković je kazao stanovnicima najvećeg grada Srpske da gradske vlasti slušaju kritike građana na račun zagađenosti vazduha.

"Kada je riječ o najvažnijoj temi, ne samo u našem gradu, već i u cijeloj zemlji, kvalitetu vazduha, želim jasno da kažem: čujemo vašu zabrinutost, vidimo i razumijemo svako vaše pitanje, kritiku i sugestiju", naveo je Draško Stanivuković.

Kako je kazao prvi čovjek Banjaluke, svaki dobronamjeran prijedlog, bez obzira sa koje strane dolazi, ne doživljavamo kao političko pitanje, već kao zajedničku brigu, jer svi udišemo isti vazduh.

"Danima unazad, u Gradskoj upravi održavamo intenzivne sastanke sa stručnjacima iz ove oblasti. Ozbiljnost situacije nas obavezuje da preduzmemo novi, odlučniji set mjera, koje do sada nismo imali", rekao je Stanivuković.

Stanivuković predložio neophodne mjere


Stanivuković je predložio i niz mjera kako bi se situacija sa zagađenosti vazduha popravila.

"Filteri na dimnjacima svih individualnih i kolektivnih ložišta biće obavezni. Po utvrđivanju konačne cijene, razmotrićemo mogućnost njihovog subvencionisanja. Ovo je neophodna mjera kako bismo direktno smanjili emisije iz individualnih ložišta, koja tokom zime imaju najveći uticaj na zagađenje", kazao je Stanivuković i dodao da se tokom novogodišnjih praznika neće se koristiti pirotehniku, odnosno vatromet, jer je dokazano da ona dodatno narušava kvalitet vazduha.

"Apelujem i na sugrađane da postupe isto. Radićemo na uvođenju električnih autobusa i na povećanju subvencija za javni prevoz, kako bismo smanjili broj automobila u saobraćaju. Insistiraćemo na pooštravanju tehničkih pregleda motornih vozila", rekao je.

Gradonačelnik Banjaluka najavio je i strože kontrole gasova, ali i pojačane inspekcijske nadzore.

"Nastavljamo izgradnju zelenih barijera i drvoreda, kao i širenje sistema daljinskog grijanja. Ovaj set mjera predložićemo na posebnoj sjednici Skupštine grada, koja mora biti zakazana po hitnom postupku. Želim jasno da naglasim: ni u prethodnim godinama nismo sjedili skrštenih ruku. Grad Banjaluka je kontinuirano sprovodio mjere koje doprinose čistijem vazduhu, od sadnje hiljada stabala, formiranja zelenih barijera i novih drvoreda, do promocije električnih bicikala, trotineta i javnog prevoza, kao i izgradnje novih parkova, biciklističkih staza i unapređenja urbane mobilnosti", kaže Stanivuković.

"Cij je čist vazduh"


Kako ističe Stanivuković, osim geografskog položaja Banjaluke i kotline u kojoj se nalazi, jedan od najvećih problema nastao je nakon izgradnje hidrocentrale u Bočcu, kada je narušeno prirodno strujanje vazduha.

"Ipak, to ne može i ne smije biti izgovor da ne djelujemo. Moramo tražiti konkretna rješenja koja imaju samo jedan cilj-čist vazduh", poručio je Stanivuković.

Stanivuković je i naglasio spremnost na sararadnuju sa republičkim nivoom i sa nadležnim institucijama, kako bi se došlo do dugoročnog rješenja.

"Čist vazduh nije pitanje politike, već pitanje zdravlja. Banjaluka mora i može biti grad u kojem se diše punim plućima, ne samo zbog nas danas, već i zbog generacija koje dolaze", zaključio je on.

Vazduh rizičan za građane


Podjećamo, prema mjerenjima kvaliteta vazduha, Banjaluka je danas najzagađeniji grad u BiH sa indeksom 167, a odmah iza nje slijede Sarajevo (154) i Zenica (152).

 

Izrazito loš kvalitet vazduha može izazvati pojačane simptome i pogoršanje stanja kod osoba oboljelih od srčanih i disajnih bolesti, uključujući i astmu.


Prema procjenama stručnjaka, najugroženije grupe – hronični plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe – treba da smanje ili potpuno izbjegnu bilo kakve fizičke aktivnosti napolju.

Savjetuje se da i svi ostali ograniče boravak na otvorenom i izbjegavaju produžena naprezanja, posebno u jutarnjim i večernjim satima kada je zagađenje najizraženije.


Vrijednost indeksa kvaliteta vazduha od nula do 50 je dobar, od 51 do 100 umjereno zagađen, od 101 do 150 nezdrav za osjetljive grupe stanovništva, od 151 do 200 nezdrav, od 201 do 300 vrlo nezdrav i više od 300 je opasan po zdravlje.