U Republici Srpskoj posljednju deceniju sve je manje majki tinejdžerki, a sve više žena koje rađaju u četrdesetim, pa čak i pedesetim godinama.

Zašto žene sve kasnije rađaju

"Socijalni faktori poput zaposlenja, stambenog pitanja i sličnog sigurno odgađaju planiranje trudnoće. Stil života sigurno utiče na to — želja da se „prozivi, izađe, otputuje“…", kaže za Aloonline dr  Ives Šindrak.

Povećanje broja trudnica starijih od 40 godina ipak ima više veze sa činjenicom da se ne tako mali broj žena bori sa sterilitetom, pa do ostvarivanja trudnoće potpomognutom oplodnjom nerijetko dolazi nešto kasnije. U ovu grupu spadaju i, dodaje, majke koje se odlučuju za treće dijete ili više.

Naša sagovornica ističe da sve ovo nema veze sa povjerenjem u medicinu, koje je sigurno veće nego ranije, već sa svim gore navedenim — materijalnim faktorima, pitanjem ostvarivanja i održavanja partnerskih veza koje bi bile adekvatne za formiranje porodice, i komforom koji život u 21. vijeku nudi.

"U mlađim godinama uvijek postoji mišljenje da „ima vremena“, što i nije daleko od istine, osim u situacijama kada neki problem postoji, a najčešće se otkrije tek kada se počne raditi na trudnoći, a do nje ne dođe", rekla je Ives.

Globalni trend

„Tinejdžerske trudnoće su danas sve rjeđe, dok je sve više žena koje prvi put postaju majke u kasnim tridesetim ili čak četrdesetim godinama. Riječ je o savremenom, globalnom trendu koji sve više zahvata i naše tradicionalno društvo", kaže sociolog Vladimir Vasić.

Stručnjaci dodaju da se promijenila kultura življenja. Danas je normalizovano da se mladima poručuje da treba da rade na sebi, da se usavršavaju, putuju, grade karijeru i postanu "stabilni" prije nego što uđu u roditeljstvo.

Iako je samoosnaživanje dobro i poželjno, ono neizbježno dovodi do odlaganja ulaska u bračne i roditeljske uloge.

[caption id="attachment_824569" align="aligncenter" width="465"] Foto: Pexels[/caption]

Pored toga, karijera i profesionalno usavršavanje često postaju prioritet broj jedan, iako se deklarativno naglašava porodična vrijednost.

"Tek kada budemo iskreni, shvatimo da većina ljudi u roditeljstvo ulazi tek nakon što ostvare određenu sigurnost i standard. Uz to, život danas postavlja brojne ekonomske prepreke — od cijena stanova do nesigurnog tržišta rada — pa nije iznenađenje da se prvo dijete dobija oko četrdesete", dodaje Vasić.

Medicinske komplikacije

Ovaj trend sa sobom nosi i određene posljedice. Kasnije rađanje može donijeti medicinske komplikacije, ali i nove izazove u socijalizaciji djeteta i ulogama roditelja u zrelijim godinama.

"S druge strane, primjećujemo i rast tzv. samodovoljnosti: mnogi mladi smatraju da im partner nije potreban odmah i da život može dobro funkcionisati i bez bračne zajednice, barem u ranim godinama. Sve to utiče na demografsku sliku."

[caption id="attachment_818462" align="aligncenter" width="450"] Foto: Pexels[/caption]

Ovakve promjene, kako kaže naš sagovornik, nisu iznenađenje ako znamo koliko brzo i intenzivno informacije, trendovi i stilovi života sa Zapada dolaze do nas putem društvenih mreža i digitalnih kanala.

Činjenica je da se ovome ne možemo lako suprotstaviti jer se radi o dubokim društvenim procesima.

"Iako kasnije roditeljstvo nije nužno "problem", ono svakako ima svoju cijenu i dugoročno utiče na demografske tokove. Djecu je, realno, lakše odgajati u dvadesetim nego u četrdesetim godinama života, ali današnja generacija bira drugačije puteve i to je nešto što kao društvo moramo razumjeti i prilagoditi“, rekao je Vladimir.

[caption id="attachment_693637" align="aligncenter" width="500"] Foto: Pexels[/caption]

"Što se rizika tiče, mogu biti oni po plod, a najčešće se odnose na genetiku ploda, srčane mane i slično; ili rizici po majku, u smislu pojave određenih stanja i oboljenja, kao što su povišen pritisak, preeklampsija, eklampsija, dijabetes, proširene vene, pojava tromba", kazala je Šindrak.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku

Ukupan broj živorođenih u periodu 2015–2024. nije značajno varirao – prosječno oko 9.300 godišnje (9.357 u 2015, 9.227 u 2024).

Broj beba čije su majke tinejdžerke kontinuirano opada. Nakon 309 živorođenih u 2015. i 337 u 2016. godini, od 2017. bilježi se pad (osim 2019).

Prvi put ispod 200 slučajeva zabilježeno je 2022. godine, a 2024. ih je evidentirano 173 – najmanje u cijelom periodu.

Istovremeno raste broj beba čije su majke u 40-im godinama. U grupi 40–44 godine rođeno je 227 beba 2015, a 348 u 2024, što je rast od 53,3%.

U grupi 45–49 godina broj je porastao sa 13 u 2015. na 19 u 2024, a najviše ih je bilo 2023. – ukupno 42.

Zabilježeno je i šestoro djece od majki starih 50+ godina: jedno 2015, dvoje 2017, dvoje 2023. i jedno 2024.

Prosječna starost majke pri rođenju djeteta porasla je sa 28,7 godina (2015) na 29,8 godina (2024).