Banjaluka je  jedan od najzagađenijih gradova u BiH, sa indeksom zagađenosti prelazi granice dozvoljenog.

Vazduh u najvećem gradu Srpske je nezdrav, a ljekari upozoravaju da štetne čestice mogu imati negativne posljedice na zdravlje ljudi.

Banjalučani kažu da ne pamte kada je vazduh bio ovakav. Gušimo se u smogu, a stručnjaci savjetuju da se izbjegava boravak na otvorenom.

Početkom sezona grijanja, nezdrav vazduh vidljiv je golim okom u većim gradovima.

Dušica Pešević, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci za AloOnline je rekla da kvalitet vazduha zavisi, na prvom mjestu od emisije, odnosno ispuštanja zagađujućih materija u vazduh. Pored emisija, kvalitet vazduha zavisi i od vremenskih uslova, reljefa, te izgrađenosti terena.

"Banjaluka je grad u kotlini što doprinosi pojavi temperaturnih inverzija, odnosno formira inverzioni sloj iznad grada koji onemogućava vertikalno strujanje vazduha. Kada imamo stabilno vrijeme, odnosno bez vjetra i bez padavina, tada je otežano i horizontalno strujanje vazduha. Pri povećanoj izgrađenosti terena, odnosno činjenici da u Banjaluci imamo sve više izgrađenih objekata koji utiču na, ne samo pravac duvanja vjetra, nego na jačinu duvanja vjetra, onda imamo smanjeno horizontalno strujanje, odnosno provjetravanje tih nižih slojeva atmosfere. To značajno doprinosi lošijem kvalitetu vazduha, a posebno imajući u vidu da je počela grejna sezona, da u Banjaluci imamo nekoliko desetina hiljada objekata koji imaju vlastita ložišta", rekla je profesorica Pešević.

Kako je dodala, postavlja se i pitanje kvaliteta energenata, njihove vlažnosti, efikasnosti peći u kojima se ti energenti sagorijevaju, kao i čistoće dimnjaka.

Potrebno više mjernih stanica

U Banjaluci se kvalitet vazduha mjeri na nekoliko lokacija. Mjerna stanica u Lazarevu pripada republičkoj mreži mjernih stanica. Pored te mjerne stanice, u prethodnom periodu imali smo još tri mjerna mjesta u centru grada, u Boriku, kao i u blizini zapadnog tranzita.

"Nemam informacija da li se trenutno vrše mjerenja na tim mjernim mjestima, ali svakako nije dovoljno da se mjeri na jednom ili dva mjesta, nego s obzirom na različitu konfiguraciju terena, odnosno reljefne uslove, zavisno na različite zagađivače koji su prisutni u različitim dijelovima grada. Svakako je potrebno na više mjernih mjesta pratiti rezultate da bi mogli relevantno govoriti o kvalitetu vazduha u pojedinim dijelovima grada", istakla je profesorica Pešević.

Kako riješiti problem?

"Ne možemo uticati na prirodne faktore, odnosno na reljef i na vremenske uslove, ali možemo uticati na ljudske djelatnosti koji doprinose tom aerozagađenju. Kada  su u pitanju kućna ložišta, tu prije svega treba obratiti pažnju na vrstu energenata koje se sagorijeva. Na vlažnost tog energenta, odnosno ako se upotrebljava biomasa, to jest drvo ili drvna sječka za loženje, onda treba imati u vidu da to drvo bi trebalo da se suši minimum pola godine prije nego što dospije u ta naša ložišta. Na taj način ćemo imati bolje grijanje, odnosno više toplote će produkovati osušeno drvo i manje ćemo imati emisije zagađujućih materija. S druge strane treba voditi računa i o efikasnosti tih ložišta, te čišćenju dimnjaka. Dakle, to su sve mjere koje mogu preduzeti svi koji imaju u svom domaćinstvu neke vrste tih peći odnosno koji imaju neku vrstu ložišta", navela je.

Kako je dodala, ono što se može uraditi u dugoročnijem periodu, je svakako povesti računa o edukaciji građana, odnosno doći ndo svakog domaćinstva sa informacijama na koji način oni mogu da doprinesu.

"S druge strane treba povesti računa o izmještanju  tranzitnog saobraćaja iz Banjaluke, odnosno izgradnji zaobilaznica ili će to biti autoput ili neki drugi način da bi se smanjilo zadržavanje vozila u gradu, stvaranje guže i na taj način smanjenje emisija iz saobraćaja", naglasila je profesorica Pešević.

Koliko se vodi računa o prostornom planiranju?

Ono što struka posebno naglašava je da se treba povesti računa o prostornom planiranju.

"Ako imamo u vidu da u zimskim uslovima imamo otežano vertikalno strujanje vazduha, onda povesti računa da pravljenje novih objekata ne bude na način da se smanji horizontalno strujanje vazduha, odnosno da se izgrađenost objekata ne utiče na provjetravanje prizemnih slojeva, dakle u tim nižim slojevima atmosfere. To su te neke mjere koje svakako treba imati u vidu u narednom periodu kako ne bi dolazilo do ovakvih epizoda da kažemo koje mogu trajati više dana sa lošijim kvalitetom vazduha", kazala je profesorica Pešević i navela da, nažalost, po ovom pitanju stručnjaci nisu dovoljno angažovani.

"Nemam informacije da se rade bilo kakvi ozbiljniji planovi smanjenja zagađenosti vazduha, niti je mene niti moje kolege koji se bave ovom temom, bilo ko kontaktirao iz gradskih ili republičkih nivoa vlasti sa pitanjem o nekim prijedlozima za smanjenje zagađenosti vazduha", zaključila je profesorica Pešević.