Srbija je 1835. godine ušla u istoriju Evrope tiho, ali monumentalno, ustavnom odredbom kojom je proglasila da je svaki čovjek koji kroči na njenu teritoriju slobodan.

Dok je svijet još uvijek raspravljao o ropstvu, Kneževina Srbija, tek izašla iz osmanskog mraka, usudila se da zakonski oblikuje ideal za koji su se generacije njenih ljudi borile vijekovima. Povodom Međunarodnog dana ukidanja ropstva, podsjećamo na ovaj veličanstveni trenutak naše istorije, razgovarajući sa doc. dr Radovanom Subićem, profesor istorije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.

Profesor Subić ističe da se u jednoj jedinoj normi, članu 118. Sretenjskog ustava, ogleda duboka poruka o tome kakva je Srbija željela da postane.

"Ovaj član pokazuje kako se u svega nekoliko decenija nakon borbe za goli opstanak mogu roditi ideje koje natkriljuju i dalje turobnu svakodnevnicu. Predstavlja ideal slobode kojeg su generacije Srba tražile za sebe, svoje sunarodnike i okolne narode često skupo plaćajući za to."

Država ispred svog vremena

U trenutku kada je Kneževina Srbija unijela ovu odredbu u ustav, mnoge evropske zemlje još su je čekale. Subić podsjeća da je Srbija bila među prvim državama koje su tako eksplicitno ustavom garantovale slobodu svakome ko zakorači na njenu teritoriju.

"Kneževina Srbija, kojoj je nešto ranije formalizovan autonoman status, činom donošenja Sretenjskog ustava pokazala je koliko je daleko otišla u svom razvoju i nastojanju da se izvuče iz viševjekovnog osmanskog mraka. Velika Britanija je ukinula ropstvo svega nekoliko godina ranije, a Sjedinjene Američke Države skoro tri decenije kasnije", kazao je naš sagovornik.

U trenutku kada je svijet još uvježbavao ideju slobode, Srbija ju je već unijela u svoje najviše pravno tijelo - Ustav. Takva odluka govori o snazi društvenog duha, ali i o jasnom osjećanju pravde koje je oblikovalo srpsku političku misao.

Spoj vjere, tradicije i evropskih ideja

Profesor objašnjava da tako progresivna misao nije nastala slučajno.

"Jedan specifičan spoj tradicionalnih hrišćanskih vrijednosti, epske tradicije koja veliča slobodu i pravdu i tadašnjih evropskih političkih ideja o pravu čovjeka."

Istoričar ističe kako je Srbija u 19. vijeku bila društvo koje je tek stajalo na noge, ali je već nosilo u sebi duboko ukorijenjenu kolektivnu svijest o pravu čovjeka na slobodu. U epskoj tradiciji, u liturgijskom nasljeđu, u narodnoj misli, sloboda je bila temeljni pojam srpskog identiteta. Sretenjski ustav je taj pojam samo pretočio u pravnu odredbu.

Završni čin Srpske revolucije

Doc. dr Subić ovu ustavnu odredbu vidi kao krunu dugotrajne istorijske borbe.

"Može se reći da je donošenjem ustava, koji je nažalost veoma brzo bio suspendovan, Srbija završila sa procesom koji se u istoriografiji s pravom naziva Srpska revolucija. Otpočela je bunom protiv dahija, a završila se likvidacijom feudalizma i donošenjem ustava", pojašnjava Subić.

Iako je kratko trajao, Sretenjski ustav je ostavio neizbrisiv trag, bio je dokument koji je Srbiju svrstao među najnaprednije zemlje Evrope u pogledu razumijevanja ljudskih prava.

Zašto se o ovome danas malo zna?

Profesor realno opisuje i današnju sliku:

"Nažalost, mnogo svijetli primjeri iz srpske istorije nepoznati su ogromnoj većini naše populacije. Tako da za ovaj član Sretenjskog ustava zna uzak krug ljudi. Ne postoji brzo rješenje nego samo dug i istrajan rad na edukaciji mladih i to njima prihvatljivim i poznatim načinima komunikacije."

Ovaj datum zato nije samo prilika da se podsjetimo ponositog trenutka naše prošlosti, nego i poziv da se ta prošlost vrati u obrazovanje, kulturu i javni prostor.

Srbija je 1835. godine imala hrabrosti da ustavno objavi ono što mnoge velike sile nisu smjele ni da izgovore: Da je čovjek slobodan samim tim što postoji!

To je bila vizija države koja je tek izlazila iz ropstva, ali je imala snagu da ga zabrani drugome. U vremenu kada se čovjekova sloboda i dostojanstvo širom svijeta i dalje dovode u pitanje, podsjećanje na član 118. Sretenjskog ustava nije samo istorijska lekcija već poruka o tome ko smo bili, ko jesmo i šta želimo da ostanemo.