Trgovska Gora, smještena na samoj granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, već godinama je u centru žestokih rasprava i negodovanja. Plan da se na ovoj lokaciji odlaže radioaktivni otpad izaziva duboku zabrinutost lokalnog stanovništva, ekoloških organizacija i stručnjaka s obje strane rijeke Une.

Na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske raspravljalo se i o pitanju Trgovske gore i aktivnostima institucija u vezi sa planom Hrvatske da na toj lokaciji odlaže radioaktivni otpad.

"Često sam u prilici ispratiti sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, ipak su to stvari koje se tiču svih nas. Baš zato što sam očekivao da će rasprava usmjerena ka aktivnostima u vezi slučaja Trgovska gora biti jedna od onih gdje dominira demagogija i međusobne optužbe, ali bio sam u krivu“, izjavio je Mario Crnković za Aloonline.

On smatra da nikad niti jedno zasjedanje neće proći bez varnica i pokoje etikete, ali ovo je bila zaista jedna od rijetkih situacija gdje se u diskusijama od svih uključenih u raspravu vidjela zainteresovanost za temu.

U odnosu na prijašnje rasprave o slučaju, vidjela se bolja pripremljenost, ali ono što je od važnije, vidjelo se razumijevanje teme.

„Imamo razloga biti zadovoljni onim što smo vidjeli, ali to ne znači da ne trebamo tražiti više od naših narodnih poslanika. Ima prostora za više, ali opet, zaista je vidljiv napredak i imam razloga za zadovoljstvo. Vjerujem da je vrijeme sazorilo da narodne poslanike sve zajedno vidimo zajedno u Novom Gradu.“

Da li su institucije uradile dovoljno?

Tema namjere Hrvatske da u graničnom području, neposredno uz rijeku Unu smješta radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško, kao i druge opasne otpade nastale na terotoriji čitave Hrvatske traje već 25 godina.

Da su institucije uradile dovoljno, ova tema ne bi trajala ovoliko dugo.

[caption id="attachment_676648" align="aligncenter" width="450"] FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA[/caption]

S druge strane, Mario ističe da napokon možemo vidjeti veći angažman institucija, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH.

„Pored angažmana akademske zajednice, u narednom periodu će i više nego zanimljivo biti vidjeti rezultate plana tzv. Multisektorskog odgovora Vlade Republike Srpske. Riječ je o ozbiljnom materijalu, sa ozbiljnim zaduženjima, a već u prvim danima naredne godine, imaćemo nešto jasniju sliku, koliko se kvalitetno pristupilo poslu“, ističe naš sagovornik.

Kada je aktuelna situacija u pitanju, ne možemo biti zadovoljni nivoom BiH, odnosno diplomatskim angažmanima.

„BiH i dalje nije realizovala nikakvu ozbiljniju diplomatsku ofanzivu, ni prema prijateljskim zemljama, ni prema međunarodnim organizacijama. To što smo imali komunikacije po pitanju određenih međunarodnih konferencija, što smo poslali prigovore, to je jedno, zna se dobro šta znači koordinisana akcija ka vani.“

Naredni koraci

Najvažnije korake u narednom periodu mogu se posmatrati kroz sačinjavanje argumentacije u vezi slučaja Trgovska gora.

[caption id="attachment_676643" align="aligncenter" width="450"] USTUPLJENA FOTOGRAFIJA[/caption]

Mario ističe da nam trebaju objektivna, stručno utemeljena, metodološki adekvatna sagledavanja kompletnog slučaja.

Da li su to stručno-naučni radovi, studije, analize ili neki drugi oblici, manje je bitno, suština je da moramo imati čvrsto tlo pod nogama jer nam predstoji međunarodni spor.

„Naravno da ćemo unutar BiH imati sabotaže, ali to je dio procesa, iz tog razloga je jako važno da svaki dokument pregledamo više puta, a da svaki korak kontrolišemo tri puta. Naročito će biti škakljiv sam taj proces podnošenja tužbe, ali idemo korak po korak, a građani i osviješteni donosioci odluka su tu da budu osigurač, da stvari ne bi krenule po zlu.“

Iz tog razloga je jako važna transparetnost slučaja.

Mora se obezbijediti da što više ljudi bude upućeno, bude kompetentno da sutra preuzme borbu ukoliko se to ukaže kao potreba.

„S druge strane, isti ti mogu biti konstruktivni kritičari, koji nam mogu ukazati ukoliko primijete da se negdje čini propust. Tema je kompleksna, potrebni smo svi i vjerujem da možemo biti svi dovoljno posvećeni i odgovorni da odbranimo pravo na život preko 250 000 ljudi“, kaže Crnković.

Zabrinutost građana raste

Ovo je, dodaje, jedna od rijetkih tema gdje imamo odličnu međulokalnu i međuentitetsku saradnju.

„Izgleda da je odbrana prava na život tema koja uspijeva prevazići standardne podjele i drago mi je zbog toga. Ipak, zabrinutost građana svakim danom sve više raste. Hrvatska je već vršila određene građevinske radove, bez spremnosti na transparentnost.“

[caption id="attachment_215704" align="aligncenter" width="500"] Foto:Pixabay/Ilustracija[/caption]

Nedavno je direktor Fonda NEK, otvoreno izjavio da su mu advokati zabranili da daje informacije BiH.

„Da sa druge strane nije BiH, nego neka ekonomski i uticajno jaka zemlja, ovo bi bilo nešto što bi naišlo na osude međunarodne zajednice, a pomenuti bi vjerovatno već pisao ostavku. U našem slučaju, ovo je ostala samo jedna od onih stvari koja će ostati upisana u okviru slučaja Trgovska gora, pod rubrikom vjerovali ili ne.

Na koncu, prevelik je ulog u igri da bi smo dopustili luksuz da ne postoji ozbiljno djelovanje na svim nivoima - od građana i lokalnog nivoa, do samog vrha.

„Mi konstantno pominjemo pravo na život preko 250 000 građana, i to je tačno, ali ostaje otvoreno pitanje, ko će pobrojati živote onih koji nisu još ni rođeni, a biće ugroženi ukoliko radioaktivni otpad završi uz Unu“, zaključio je Mario za Aloonline.