Sve je teže pronaći profesora matematike, medicinsku sestru ili dobrog stolara u Srpskoj, a sve lakše diplomiranog pravnika bez posla. Tržište rada pokazuje ozbiljan nesklad između onoga što škole obrazuju i onoga što privreda traži.

Uprkos padu nezaposlenosti, u školama i bolnicama već godinama nedostaje stručnog kadra, a ni radionice nisu izuzetak – stolari, zavarivači i pekari postali su rijetka i sve cjenjenija zanimanja. Sagovornici Aloonline.ba upozoravaju da bi Srpska, bez bolje povezanosti obrazovnog sistema i tržišta rada, mogla ostati bez ljudi koji su joj najpotrebniji.

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske u avgustu 2025. godine registrovano je 51.134 nezaposlenih lica, što je za 8,2 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

- U decembru 2024. godine broj nezaposlenih iznosio je 53.524, dok je krajem 2023. godine na evidenciji bilo 58.790 lica. Statistika pokazuje pozitivne pomake, ali tržište rada i dalje suočava sa nedostatkom radnika u ključnim sektorima – pojasnili su u ZZZ RS.

Bolnice vape za medicinarima

Kažu da je sve je manje profesora matematike, fizike, informatike, srpskog i njemačkog jezika dok predškolske ustanove nemaju dovoljno vaspitača. Njihovi podaci pokazali su i da bolnice  već duže vrijeme ukazuju na nedostatak medicinskog osoblja. Ljekari i medicinske sestre spadaju u najtraženija zanimanja – kazali su u Zavodu.

Pored obrazovanja i zdravstva, izražen je manjak zanatlija – stolara, tapetara, šivača, zavarivača, tesara i zidara. Ugostiteljstvo takođe teško dolazi do konobara i kuvara, dok pekare nemaju dovoljno obučenih radnika za proizvodnju peciva i slastica.

Prosječno vrijeme čekanja na posao

Podaci Zavoda pokazuju da najduže na posao čekaju nekvalifikovani i polukvalifikovani radnici – oko sedam godina. Kvalifikovani radnici i lica sa srednjom spremom čekaju oko pet godina, dok visokoobrazovani u prosjeku čekaju dvije i po godine.

– Najviše nezaposlenih su diplomirani pravnici i ekonomisti. Oni su najbrojniji jer ih obrazovni sistem stalno izbacuje, ali su istovremeno i traženi, budući da gotovo svaka djelatnost može da ih zaposli – ističe Savićeva.

Iako je broj nezaposlenih u Republici Srpskoj u padu, tržište rada suočava se sa ozbiljnim izazovom - nedostatkom kvalifikovanih i stručnih radnika u obrazovanju, zdravstvu i zanatstvu. Zavod za zapošljavanje upozorava da se ovaj jaz može prevazići jedino boljim usklađivanjem obrazovnog sistema sa potrebama poslodavaca i podizanjem svijesti među mladima o deficitarnim zanimanjima. Ukoliko se taj proces ne ubrza, Srpska bi mogla ostati bez ključnih kadrova potrebnih za njen razvoj.

https://aloonline.ba/biznis/stvarna-slika-na-trzistu-rada-najtrazeniji-radnici-na-balkanu/

Nepoštovanja prosvetnih radnika društveni problem

Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske Dragan Gnjatić kazao je da podaci Zavoda ne iznenađuju i da oni odavno ukazuju na problem nedostatka radnika u prosveti i obrazovanju.

- Statistika pokazuje pozitivne pomake, ali tržište rada se suočava sa nedostatkom radnika, uključujući i sektorima među kojima je ovaj najviše manje, odnosno primetan je manjak profesora matematike i fizike i informatike – kazao je Gnjatić za Aloonline.

Ističe da su njihove pretpostavke da su uzroci nedostatka ovog kadrajako male plate u prosveti i "jedno veliko od nepoštovanja prosvetnih radnika u društvu".

-Mi pokušavamo kao Sindikat da ukažemo na te probleme, da ponudimo određena rješenja. Druga smo kuća mališanima u vrtićima. Djeci je učitelj, nastavnik ili profesor čovjek koji im pomaže da postanu prije svega dobri ljudi – rekao je Gnjatić za Aloonline ističući da se i uz sve napore i probleme sve češće susreću i sa nasiljem nad prosvetnim i obrazovnim radnicima.

Smanjiti birokratiju da bi se prosvetari posvetili obrazovanju

Rješenje vidi u sveobuhvatnoj aktivnosti u društvu gdje će se javnosti skrenuti pažnja da obrazovno-vaspitni radnici samo rade svoj posto i da moraju imati mnogo više poštovanja u društvu.

- To poštovanje se dostiže i malo većom ili pristojnijom platom. Jednostavno pustite čovjeka da radi svoj posao, da ima autonomiju u ocjenjivanju, smanjite birokratiju i papirologiju kako bi se više posvetio domenu svog obrazovnog rada – jasan je Gnjatić.

Kada je riječ o nedostatku medicinskog kadra, predsjednica Upravnog odbora Udruženja medicinskih sestara, tehničara i babica RS Spomenka Hotilovac kazala je za Aloonline da je svugdje u svijetu potreba za zdravstvenim radnicima povećana, kao i kod nas.

Trend vraćanja medicinara u Srpsku u porastu

- To nije samo trend u našoj državi nego i u zemljama u okruženju – rekla je Hotilovac za naš portal ističući da je sa druge strane sve veći broj onih koji se vraćaju iz inostranstva.

Iako kadra nedostaje, ne nedostaje prilika za zaposlenje, bar kada je riječ o Univerzitetskom kliničkom centru RS. Kako je kazala Hotilovac, olakšavajuća okolnost je da se svake godine ponudi učenicima srednje medicinske škole nakon obavljene pripravnički dođu i do zaposlenja.

- Sve više djece hoće da upiše fakultet i odlazi nakon pripravničkom. Ima i onih koji ostaju. Trenutno na našoj klinici ima djevojka koja će nakon pripravničkog i ostato raditi kod nas – rekla je ona za Aloonline.ba

Pravnici i ekonomisti sve češće kupuju diplome

Nedostatak radne snage u ugostiteljskom sektoru nije novost, uprskos povećanim platama, ali ono što iznenađuje je porast nezaposlenih pravnika i ekonomista.

Predsjednik Advokatske komore RS Darko Kremenović smatra da je za taj problem odgovorno sticanje diploma na sumnjiv način i samim tim nekompetencija takvih pravnika i ekonomista.

- Diplome često dobijaju za veoma kratko vrijeme, što dovodi u pitanje kvalitet obrazovanja. Zbog toga danas imamo veliki broj diplomiranih pravnika i ekonomista, dok je istovremeno mnogo njih bez zaposlenja – kazao je Kremenović za Aloonline.ba

Dodaje da se na tržištu pojavljuje sve više visokoškolskih ustanova koje ne poštuju akademske standarde, ističući da su protiv nekih vođeni i postupci. Naglašava da takva praksa narušava ugled struke i stvara neravnotežu između stvarnih kompetencija i broja izdatih diploma.