Krstovdan se praznikuje kao uspomena na prve hrišćane koji su primili vjeru.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi zimski Krstovdan, praznik koji se obilježava kao prvi dan nakon Božića. Ovaj praznik je takođe poznat i kao dan krštenja prvih hrišćana, a prati ga niz običaja i predanja. Vjernici koji obeležavaju Zimski Krstovdan poste tog dana, čuvajući tradiciju koja seže unazad vijekovima.
Zimski Krstovdan se vezuje za svetkovanje Bogojavljenja, praznika Krštenja Isusa Hrista, kao i za dan posvećen svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u rijeci Jordanu. Ovaj praznik zapravo obilježava dva značajna događaja: pronalazak Časnog krsta na Golgoti i povratak iz Persije u Jerusalim.
Na Krstovdan trebalo bi da se opere kuća i sve lijepo očisti.
Pogledajte kakav je dan i vidjećete da koji vetar duva danas, on će duvati cijele godine.
Ako je sutra oblačno, tokom zime padaće snijeg.
U dvanaest dana koji prethode Krstovdanu, verovalo se da se ogleda dvanaest meseci godine koja dolazi.
Krstovdan je bio posni dan, te su se prema predanju jeli ostaci badnjedanskog pasulja, dok su pihtije pripremljene za taj dan bile odložene za sutradan, na Bogojavljenje. Vjerovanje je bilo da se u Bogojavljenskoj noći otvara nebo i da se svaka želja može ispuniti.
Na Krstovdan se vršilo vodoosvećenje, a osvećena vodica se dijelila vjernicima. Prema običaju, vodica se čuvala u kućama radi zdravlja. Vjernici su vjerovali da osvećena vodica može da posluži kao sredstvo za izlječenje, očišćenje duše i tela, kao i za odbranu od svih neprijatelja, kako vidljivih, tako i nevidljivih.
BONUS VIDEO:
