Panel pod nazivom ,,Odgovornost u podizanju nivoa digitalne pismenosti“ u okviru konferencije ,,Sigurno surfovanje: Bezbjedna i odgovorna upotreba interneta kod djece i mladih“.

U razgovoru učestvuju i generalni direktor kompanije ,,M:tel Bosna i Hercegovina“ Jelena Trivan, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista ,,Alo“ Vasilije Papović, kao i pomoćnik glavnog i odgovornog urednika ,,Novosti“ za digitalna izdanja Andrijana Nešić.

Šta kaže Nacionalni centar, sa čime se djeca suočavaju i šta su najveći problemi?


- Važno je da postoji internet stranica ''Pametno i bezbjedno'', želimo da nam se djeca osjećaju bezbjedno u digitalnom svijetu. Postoji posebna imejl adresa i naš kontakt centar uvijek stoji na raspolaganju djeci i odraslima. Ko god ima neki problem, želi da prijavi nasilje, može to da uradi i sve je anonimno, to je bitno da se naglasi.

Na panelu je rečeno i da su roditelji ona slaba karika, te da nisu dovoljno informisani, ne znaju kako da reaguju, a u velikoj mjeri i prosvjetni radnici.
- Cijeli taj lanac moraće brže i bolje da rad - rekla je Jelena Trivan i  istakla da su bezbjednosni izazovi za našu djecu postali još opasniji i još veći.

Zabrinjavajući podaci


Ona je istakla da djeca 80 odsto vremena na Internetu provode u igrama, do je samo 20 odsto sadržaj koji ima veze sa obrazovanjem ili nekim njihovim interesovanjima.

Vikendom su na Internetu 7 do 8 sati, što je takođe zabrinjavajuće, ako uzmemo da su 14 časova budni.

- Njihov čitav život se događa u virtuelnoj sferi - naglasila je Trivan  i rekla da se može naslutiti da će u skorijem vremenu Internet i društvene mreže biti ozbiljan oblik zavisnosti, koji već sada pokazuje svoje lice kod tzv. pseudo-autizma, te slabog govora kod djece koja puno vremena provode pred ekranom.

Kako dodaje, više od 50 odsto ispitane djece je reklo da je već upoznato sa nasiljem i vršenjem krivičnog djela. Da zna kako se vrši ubistvo i samoubistvo. Pričamo o djeci uzrasta od 10 godina i starijoj. Oni su već vidjeli monstruozne scene ubistva i smrti -  navela je Trivan i dodala da se pokazuje da su ova djeca navela i da su upoznata sa pornografskim sadržajem, kao i sa lažnim modelima ljepote - anoreksijom i bulimijom, kao mogučnostima do dolaska do te ljepote.


Da se zaključiti da mnogo zdravstvenih i bezbjednosnih prijetnji već sada vidimo kao stvarne, a ne kao potencijalne, među mladim korisnicima interneta.

Ono što je još više zabrinjavajuće je da mali broj djece potraži stručnu pomooć.

- Istraživanja pokazuju da samo 35 posto djece potraži pomoć, ali od vršnjaka. Dakle, na adresi gdje pomoći nema - istakla je Jelena Trivan i posebnu pažnju skrenula na probleme "osvetničke fotografije", koja je i te kako prisutna na društvenim mrežama.


Pozitivni modeli


Trivan je rekla da postoje i pozitivni modeli.
- Vi, kao naš partner, Alo Media System, ste pomogli da dođemo ovdje. Tu je i veliki broj influensera koji na pametan način koristi svoj uticaj u društvu, i oni, za razliku od konzervativnih medija i od nas, mnogo lakše dolaze do tih mladih ljudi - naglasila je Trivan i dodala da je to jedan od resursa koji treba da koristimo.

Plavi telefon


Čak 18.000 poziva bilo je na besplatan broj Plavog telefona, što je takođe jedan od pokazatelja stvarne situacije u društvu.


Jelena Trivan kaže da se broj poziva Plavom telefonu povećao nakon ove kampanje.

- Ako je nešto dobro, to je da su se ohrabrili da zovu i traže pomoć, i da to nije bauk kao što je nekad bio - naglasila je Trivan.

Ipak, kako kaže, ti pozivi su anonimni što pokazuje da djeca još uvijek nisu spremna da se imenom i prezimenom obrate roditeljima ili onima kojima bi trebali.

Digitalna pismenost - školski predmet


Pomoćnik glavnog i odgovornog urednika ,,Novosti“ za digitalna izdanja Andrijana Nešić kaže da je edukacija jedna od bitnih stvari.

Ona je rekla Internet i društvene mreže nisu nešto što postoji odskora, ali je problem nedovoljne edukacije.

- U školama bi trebali imati predmete poput "Digitalne pismenost", kroz koje bi učenici mogli da nauče kak da kritički razmišljaju i kako da donose odluke jer na Internetu psotoji svašta. Mi kao medij biramo šta će biti vijesti i provjeravamo sve informacije, ali tu su društvene mreže koje na djecu mogu da utiču na drugačiji način - istakla je Nešićeva.

Ona je čestitala i na kampanji koju je kompanija Alo, u saradnji sa kompanijom M:tel pokrenula, te izrazila nadu da ova kampanja probudi veću svijest kod ljudi.

- Ne možemo odgovornost prebaciti na pojedinca. Svi zajedno moramo biti uljučeni -  rekla je Nešićeva i ponovila značaj obrazovnog sistema.

Glavni i odgovorni urednik dnevnog lista ,,Alo“ Vasilije Papović govorio je o iskustvima u ovoj komaniji.


- Ovo je jedna od najtežih i gorućih tema trenutno, ne samo u Srbiji već je to tema civilizacije, odnosno čovječanstva. Urednički tim u našoj kompaniji nema tu vrstvu pritiska da pod svaku cijenu, pa i cijenu ugrožavanuja mladih i privatnosti, objavljuje informacije koje bi nam donijele neku instanst zaradu. Zaista imamo punu slobodu da se, u skladu sa svim etičkim standardima ponašamo, i da procijenimo da li je neka informacija koju ćemo prenijeti u javnost vrijednija od bilo kakve mogućnosti da ugrozimo nečiju privatnost, pa čak i u onim nekim najtežim sutuacijama kad su se dešavali zločini, gdje su žrtve ili počinioci bila djeca - naglasio je Papović.

Ministar informisanja i telekomunikacija Dejan Ristić na panelu je govorio o strategijama i planovima ovog ministarstva.


- Ono na čemu mi radimo je bezbjednost u Internet sferi, prije svega djece, ali i svih naših građana. Do kraja ove godine pred poslanicima će se naći prijedlog Zakona o informacionoj bejzbjednosti. To je potpuno novi zakon usklađen sa svim, i međunarodnim, i stavovima EU. Sa druge strane, osnivamo i Kancelariju Vlade Srbije za informacionu bezbjednost - naveo je Ristić i naglasak stavio na sve aktivnosti koje za cilj imaju da dopru do svih građana.

Sigurni internet i uznemiravanje 24 časa


Jelena Trivan je posebno naglasila značaj tog da se i djeca i roditelji nauče šta je to odgovorno korištenje Interneta.

Druga stvar, nadovezuje se ona, spada u domen kazni ili ograničenja.

- Kada smo uveli u  škole softver za sprečavanje neželjenih sadržaja, 68 odsto ulazaka na Internet su bili nezozvoljeni sadržaji, što je odmah softver prepoznao. U tom broju jednako su bili i đaci i profesoru - navela je ona.

Kako ističe, postoje alati, besplatno se uvode u škole. To je nešto što se nudi i roditeljima, da imaju na telefonu.

Ali, sve to ne ide bez edukacije.

- Juče su me zvali da odgovorim na novinarsko pitanje. Građani se žale na veliki broj promotivnih akcija koje im se nude preko telefona. Da li to Telekom može da spriječi? Ono što je problem je da vi voljno ostavljate svoj telefon, podatke i dajete saglasnost da budete uznemiravani 24 časa. Onda vam niko ne može pomoći. Vi tog najčešće niste ni svjesni - naglašava Trivan posebno ističući značaj edukacije na svim poljima.

- Sve u digitalnog sferi se dešava nevjerovatnom brzinom. Dok mi sada ovo  pričamo dešava se velika revolucija tzv. AI inteligencije koja će pomjeriti sve o čemu se do sada pričalo. Djeca će sad u pola sekunde moći da napišu pismeni zadatak. Kao otac sam primijetio da je kod djece najveći problem maternji jezik. Oni sva moderna znanja usvavaju na engleskom jeziku. Savršeno znaju engleski jezik, znaju čak i akcente, ali ne znaju neke naše najprostije riječi - ispričao je Papović.


Desanka Maksimović ima najviše pregleda


Ministar Ristić je govorio i o influenserima, kao veoma značajnoj pojavi savremenog doba.

U vremenu u kojem se sve mjeri brojem pregleda - pogledajte koliko pregleda imaju citati Desanke Maksimović.

- Mladima je zanimljivo kako neko može da bude "influenser", a da nije među nama. Sada je pitanje "šta je u stvari pravi influenser"? - zaključio je on.

BONUS VIDEO: