(FOTO/VIDEO) KAKO ZAŠTITITI DJECU OD POŠASTI INTERNETA Konferencija o bezbjednom i kontruktivnom korišćenju digitalnih medija
foto: ALO!
Ova jedinstvena konferencija okupila je stručnjake iz oblasti digitalnih medija, bezbjednosti na internetu, obrazovanja i komunikacija.
Konferencija je započela uvodnim obraćanjem, nakon čega su se održale dvije ključne panel diskusije.
Prva diskusija pod nazivom „Mudar i Siguran Klik“ okupila je eksperte iz oblasti informacionih tehnologija i obrazovanja, uključujući državnog sekretara Milana Dobrijevića, ministra prosvjete Slavicu Đukić Dejanović, kao i generalnog direktora Mtel Bosna i Hercegovina Jelenu Trivan. Razgovaralo se o važnosti informacijske pismenosti i strategijama za podizanje svijesti o sigurnom korišćenju interneta.
Druga panel diskusija, nazvana „Mrak Interneta“, bavila se tamnijom stranom interneta. Diskusija je uključivala teme kao što su visokotehnološki kriminal i zaštita djece na internetu, sa učesnicima poput edukatorke Nacionalnog kontakt centra za bezbjednost djece na internetu Sandre Bakić, koordinatorke Nacionalnog kontakt centra za bezbjednost djece na internetu, Gordane Ćalić, kriminalističkog inspektora u Službi za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, i popularne influenserke Ruže Rupić.
Ove diskusije su obradile teme koje se tiču sigurnosti na internetu, zaštite privatnosti, kao i prevencije i borbe protiv digitalnog kriminala. Konferencija je namijenjena širokom spektru učesnika, uključujući stručnjake iz oblasti tehnologije, obrazovanja, prava, kao i sve zainteresovane građane koji žele da se informišu o aktuelnim izazovima i rješenjima u digitalnom prostoru.
Mudar i siguran klik
M:tel i kampanja zaštite djece na internetu
-Okidači za ovu kampanju bili su poput onog zločina koji se desio u Ribnikaru. Ono što smo zaključili poslije šest mjeseci kampanje, ono što niko u regionu nema to je znanje, tj. kako da se djeca zaštite. Ono što nedostaje je kako da ne dođe do situacije da traže psihološku pomoć – kazala je generalni direktor m:tel BiH Jelena Trivan.
Slavica Đukić Dejanović: Cilj obrazovnog sistema je prevencija
– Znanje je ključ za sprječavanje mnogih situacija, obrazovni sistem mora biti uključen i osjećati odgovornost. Naš cilj je prevencija. Iz tog razloga Ministarstvo je donijelo izmjene i dopune zakona i obrazovanju, koje regulišu digitalno nasilje, ima ih mnogo više.
– Najveći broj predmeta se odnosi na „cyber bullying“, moramo da razgovaramo kako to mijenjati. Druga tema je početak bolesti zavisnosti od digitalnog sadržaja i treća je opasnost od digitalnih predatora. Mnogo stvari rješavamo davajem savjeta o tome kako se zaštiti od nasilja na internetu.
Nacionalni kontakt centar
Nacionalni kontakt centar za bezbjednost djece na internetu je centar pri Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija koji se bavi prevencijom i reagovanjem na ugrožavanje djece u digitalnom okruženju. Nacionalni kontakt centar za bezbjednost djece na internetu je počeo sa radom 2017. godine. Centar je pokrenut na osnovu bezbjednosti djece na internetu, koja nalaže prevenciju i edukaciju iz ove oblasti kao i osnivanje centra za prijavljivanje svih vrsta zloupotreba interneta.
Trivan: Posljedice nasilje na internetu dugoročne
View this post on Instagram
– Teleoperater može da sarađuje sa medijima, najvažniji dio treba da urade institucije. Sa nama sarađuje UNICEF i međunarodni Plavi telefon. Djeca se osjećaju izgubljeno i traže pomoć. Djeca su bila zatvorena u kućama i u internet prostoru, sada se suočavamo sa posljedicama. Sada vještačkom inteligencijom vi možete biti žrtva. Vaše tijelo, vaš govor može biti predmet internet upotrebe. Mi najčešće pričamo o bullyingu, ali to je samo prvi smjer. Juče je jedna druga žena u Srbiji na Telegram platformi otkrila dva kanala gdje se šeruju, prodaju i razmjenjuju pornografske fotografije članova porodice. Najmlađe dijete koje je bilo predmet pornografske razmjene je bilo 5 godina staro i rođeni otac je šerovao njene nage fotografije. Toliko je mnogo posla i u kojim sve smjerova moramo da krenemo, jer je tehnologija nažalost brža od nas. Kada sutra budete vidjeli na internetu pornografski snimak bilo koga od nas, nećete znati da li je to predmet vještačke inteligencija ili smo mi zaista učestvovali, a naše duševno stanje će biti zauvijek uništeno. Posljedice nasilja koje doživite su dugoročne, traže dugoročno liječenje – rekla je Trivan.
Đukić Dejanović: Dijete je usamljeno i nema kome da se požali
– Dijete se osjeća poprilično usamljeno u dinamici života, zapravo nema kome da kaže. Dijete najprije pati, onda se potpuno povuče u sebe. Onda napravi odbrambeni mehanizam gdje mu niko nije potreban jer niko nije tu za njega. Mi negdje moramo sa svakim korakom modernih tehnologija imati stručnjake pedagoge i psihologe koji o tome mnogo znaju, roditelji nažalost ništa ne znaju. Zato smo 2024. godine uveli u obavezan program znanje o modernim tehnologijama. Ako škola učini sve što je potrebno, mi smo tu kao neka vrsta nadzora. Ono što je veliki problem je da se dijete koje je žrtva stigmatizuje svjesno ili nesvjesno. Roditelju daju savjet djeci „pusti ga, on je nikakav“, to dijete ne može da se vrati u svoju vršnjačku grupu. Kasnije se razvija u sindrome koji mogu biti drastični.
Trivan o m:tel kampanji u BiH
– U BiH koja je duboko podijeljena zemlja, ovo je jedina tema kod koje će oba entiteta da vam dođu, svi profesori, đaci i roditelji i da traže da edukatori ostanu s njima cijeli dan. Roditelji su tek sad prepadnuti jer ne vide koji su horizonti interneta. Kada je krenula ova kampanja, to je zaista nevjerovatno. Izloženost nasilju i nasilnim sadržajima je učinila da sa interneta pređe u stvarnost, a ne obrnuto. Svaki dan sa roditeljima i sa djecom treba raditi. Roditelji kada imaju najbolju namjeru, ne znaju šta treba da gledaju, da prate, da uklone, da obrišu- rekla je Trivan.
Dobrijević: Moramo objasniti našoj djeci šta su mediji
– Mislim da su naša djeca otvorenija za razumijevanje dubljih stvari nego što smo mi bili sa 10 i 15 godina. Oni razumiju svijet mnogo bolje nego što smo to mi radili u istom uzrastu. Izloženi su mnogo kompleksnijem odrastanju nego što smo bili mi. U moru dopamina koji se servira našoj djeci, putem kratkih formi, putem reklama. Ciljno se prave da bi bili „zakucani“ za ekran. Moramo objasniti našoj djeci šta su mediji. Moramo objasniti našoj djeci da ipak to što mediji serviraju imaju određenu recenziju – rekao je Dobrijević.
Đukić Dejanović: Djeca su upućena na mašine i na tehnologiju, a to nikako ne može biti dobro
View this post on Instagram
– Djeca koja su vješta u modernim tehnološkim aktima, algoritamski misle. Naša djeca misle algoritamski, kao što misle mašine. Ne smijemo dozvoliti da algoritamsko razmišljanje spriječi dijete da ima kreativne i kritičke rezone. Djeca uče po modelu, čak do 18 godine. Djeca su prosto upućena na mašine i na tehnologiju, a to nikako ne može biti dobro. Škola mora da edukuje djecu koja klik koriste zato što su usamljena. Znanja koja mlada generacija profesora ima u školi je dosta dobra – rekla je Đukić Dejanović.
Trivan: Iz digitalnog doba ne možemo izaći
Na pitanje koje su danas najveće prepreke i problemi na internetu, Jelena Trivan smatra da iz ditigalnog doba ne možemo izaći i da je ono naša svakodnevnica.
– Najveći dio obrazovanja se događa preko interneta. Budite spremni da se odreknete klika, a to je uvijek u ovom društvu crna hronika i nasilje. To je ono prvo što nas napada sa telefona i kompjutera. Odreknite se klikova zarad zdravlja nacije. Koliko god da dramatično izgleda, čini mi se da malo više dramatizujemo da bismo skrenuli pažnju ljudi. Benefite interneta i digitalnog doba treba prigrliti.
– U zavisnosti od toga koliko ulažemo u djecu i koliko učimo da je dijalog i razumijevanje važno, mi možemo sve da riješimo. Ta djeca se danas već informišu preko društvenih mreža o svim za njima bitnim pitanjima.
Đukić Dejanović: Roditelji nemaju vremena da razgovaraju sa djetetom
– Roditelji griješe jer djeca nemaju povjerenja u njih. Roditelji koji su pretenciozni i preambiciozni ne dozvoljavaju da je dijete nekad u pravu. Najveći broj roditelja griješi u tome što nemaju dovoljno vremena da zaista razgovaraju sa djetetom – rekla je Đukić Dejanović.
Mrak interneta
– Najveći broj je onog najgoreg, seksualnog zlostavljanja. Što se tiče drugih vrsta digitalnog nasilja prema djeci nije toliko zastupljeno – kazala je na početku inspektorka Ćalić.
Influenserka Ruža Rupić o ličnom iskustvu: Moja majka se više stresirala od mene
– Ja sam počela da snimam sa 14 godina, ali u vrijeme kada sam ja počinjala, moja majka je provjeravala šta je „kačim“ na mreže i vodila je to. Moja majka se više istresiala od mene. Kada bih rekla da mi je bilo lako da vidim nešto ružno o sebi, slagala bih. Sve što sam danas u svom postigla zaslužna je moja majka. Imali smo cijeli život odnos da ona zna sve o mom životu i smatram da je to najbolji mogući odnos i da to tako treba. To je nešto najljepše -rekla je influenserka Ruža Rupić.
Bakić: Edukovati djecu i roditelje
-Vidjeli smo prije 2 godine da u tom lancu bezbjednosti, roditelji su nam najslabija karika. Imali smo edukacije preko 15 hiljada djece. Mi smo tamo gdje su naša djeca. Aktivno sarađujemo već nekoliko godina.
Rupić: Djeca se poistovjećuju sa nama
– Influenseri su postali toliko poznati jer su predstavljali pravu sliku, mene na mrežama možete vidjeti i bez šminke i kada nije sve savršeno. Smatram da su influenseri postali toliko poznati jer negdje djeca mogu da se poistovijete sa nama. Na Jutjubu sam imala dosta videa na temu psihoterapije. Iskoristiću platformu i za lijepe stvari i za neke stvari koje smatram da su bitne – rekla je Rupić te dodala da smatra da su Tiktok i Tviter (X) najtoksičnije mreže.
Kako navodi Sandra Bakić, prema njenom mišljenju Fejsbuk je najtoksičnija mreža, dok inspektorka Ćalić tvrdi da su to Snepčet i Diskord.
Kako Ćalićeva dalje tvrdi, digitalno nasilje ide u pravcu vještačke inteligencije. Recimo fotografiju drugarice obrade vještačkom inteligencijom pa dijele na mreže.
BONUS VIDEO:
Možda vas zanima
Biznis
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja Luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
