Istaknuto je da je na jednom lokalitetu potrebno raditi na izolaciji, dok su na drugima neophodne platforme za bandere na kojima su gnijezda.

Riječ je o platformama visine pola metra do metar, koje se postavljaju na banderu nakon što ptice odlete, a gnijezdo se podigne na nju.

Predstavnici Centra za životnu sredinu, "Elektrokrajine" i Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa su prije nekoliko dana održali sastanak na temu mjera zaštite ptica od strujnog udara na elektrodistributivnoj mreži.

– Poseban akcenat stavljen je na mjere zaštite bijelih roda, kao zakonom zaštićene vrste, na kritičnim lokacijama, prije svih u Ramićima kod Banjaluke, gdje je prošle godine došlo do uginuća više jedinki usljed elektrokucije na dalekovodnoj mreži. Ove godine nemamo evidentiranih uginuća bijelih roda i drugih zaštićenih vrsta ptica od elektrokucije – rekli su iz „Elektrokrajine“.

Na sastanku je dogovoreno da „Elektrokrajina“ u što kraćem periodu nabavi adekvatnu zaštitnu opremu koja bi se ugradila na kritičnim tačkama elektrovodova u njihovoj nadležnosti.

Dodaju da „Elektrokrajina“ posjeduje ISO sertifikat – Sistem upravljanja životnom sredinom i usvojen Plan zaštite ptica, u kojem su definisane tehničke mjere i postupci.

Lastavice napravile dom u srcu Banjaluke

– Na vodove smo postavili izdužene izolatore koji štite manje ptice od elektrokucije, dok je za zaštitu većih ptica, poput bijelih roda, neophodna nabavka druge opreme – naveli su.

Iz Centra za životnu sredinu podsjećaju da je ideja za ovu temu nastala prošle godine, kada je na samo jednom lokalitetu primijećena elektrokucija približno 15 jedinki bijele rode, strogo zaštićene vrste.

– Na poziv građana smo izašli na teren i primijetili ostatke ptica, a na njima jasne znakove elektrokucije. Nedaleko od prvog lokaliteta primijetili smo još jedan dalekovod ispod kojeg smo pronašli još par leševa ptica. Ramići su posebno značajni jer se rode sve češće hrane na deponiji u tom području, a gnijezda svijaju u okolnim naseljima – rekao je Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.

Podršku inicijativi dao je i Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa. Njihov predstavnik, Dejan Radošević, rukovodilac Odsjeka za biodiverzitet, naglasio je da su migratorne ptice pod posebnim pritiskom zbog klimatskih promjena, krivolova i uništavanja staništa.

– Nesreće poput sudara sa objektima, posebno elementima elektromreže, značajan su faktor koji treba svesti na tehnički minimum, a Zavod je tu da pomogne u skladu sa svojim kapacitetima – rekao je Radošević.

Centar za životnu sredinu ove godine sprovodi monitoring bijele rode na sjeveru zemlje, posebno na teritoriji Gradiške i Banjaluke, te planira pokretanje kampanje građanske nauke za praćenje ove vrste, pišu Nezavisne novine.