Pored mnogobrojnih problema koje naša država ima, kao jedan od najvećih ističe se sve masovniji odlazak mladih o kojem se sve više priča, a sve manje radi na njegovom rješavanju.

Posljednjih godina našu zemlju napustio je veliki broj građana, kako zbog političke situacije i korupcije u zemlji, tako i zbog visoke stope nezaposlenosti i lošeg ekonomskog stanja. Mladi ljudi u BiH više ne vide perspektivu, a ratnohuškačka retorika koja je sve prisutnija na političkoj sceni još više pojačava želju za odlaskom i pronalaskom mirnije i sigurnije luke u zemljama zapadne Evrope.

Slična situacija je i u zemljama regiona poput Srbije, Crne Gore. Politika „trbuhom za kruhom“ karakteristična je za ovo naše podneblje.

Zašto je to tako, šta to ljudima fali, smeta, šta ih to nervira pa se odluče napustiti otadžbinu? Odgovore na ova pitanja potražili smo u državi na dalekom i hladnom sjeveru... Švedskoj.

Stefan Nešković (21), mladić je koji već nekoliko godina sa porodicom živi u Švedskoj u gradiću Sodertelje blizu Štokholma. Iz Pančeva, on i njegova porodica otišli su 2018. godine kada je njegov otac dobio ponudu za posao.


Kako je živjeti, školovati se i raditi u Švedskoj, čija je hrana bolja, kakvi su ljudi „tamo gore“ Stefan nam je dao odgovor iz svog ugla

Obrazovni sistem: Jednom sedmično imate i čas maternjeg jezika


Zašto su skandinavske zemlje uspješnije i naprednije od nas? Neki će reći da je to zbog manje ratnih i političkih sukoba koji čine da zemlja stagnira u razvoju. Međutim, brojna su mišljenja da ključ tog uspjeha leži u obrazovnom sistemu.

[caption id="attachment_346689" align="alignleft" width="388"] foto: ustupljena fotografija[/caption]

Kako je u Srbiji pohađao elektrotehničku školu Stefanu je želja bila da i u Švedskoj nastavi u istom pravcu, no prvo je morao proći određen period adaptacije kako bi se uklopio i naučio švedski jezik što traje godinu dana. Nakon toga možete da počnete da pohađate gimnaziju, kao i svaki prosječan Šveđanin. Ono što je interesantno jeste da čak jednom sedmično imate čas maternjeg jezika, u ovom slučaju srpskog.

- Švedski obrazovni sistem dosta je rasterećeniji od našeg. Nema toliko stresa, mnogo je opuštenije. Znate ono kad strahujete da će vas profesor prozvati da odgovarate i da ćete dobiti lošu ocenu... to ovde nema. Ono što je zaista interesantno jeste to da imate priliku da svoj maternji jezik slušate jednom sedmično – kaže Stefan koji planira da ove godine upiše prestižni fakultet na Univezitetu u Štokholmu.

Pored mnogobrojnih pogodnosti kao što su besplatno srednje i visoko obrazovanje te kvalitet istog, Stefanov odgovor na pitanje „koji obrazovni sistem bira: švedski ili srpski“ bio je jednostavan.
- Svakako da biram švedski obrazovni sistem, upravo zbog razloga koje sam prethodno naveo. Ta rasterećenost dosta je bitna učenicima i studentima. Niz pogodnosti koji vam pruža švedski obrazovni model je zaista neverovatan – sve od besplatne olovke i gumice, pa do kompletnog obrazovanja – govori ovaj mladić.

https://aloonline.ba/vijesti/sku-sveti-georgije-sodertelje-tradicija-folklor/

„Institucije te ovde slušaju“


Šveđanima ne trebaju ni stranačke ni partijske knjižice niti rodbinske veze da pronađu posao. Ne zamaraju se bespotrebnom birokratijom i čekanjem u redovima ispred bankarskog šaltera, a kad im nešto smeta oni se požale i zamislite... budu saslušani.
- Moram da kažem da je Švedska jako tehnološki napredna zemlja i da je većina stvari digitalizovana. Nema čekanja u redovima, namrštenih lica službenika, nerviranja... svi rade sve većinom preko mobilnog telefona. Čak, prema mojim saznanjima, do 2030. planiraju da totalno pređu na digitalan vid plaćanja i da eliminišu keš kako bi na taj način još više smanjili stopu kriminaliteta – kaže Stefan i dodaje da švedske institucije zaista imaju sluh za građane te ukoliko imaju neku pritužbu oni to svakako uvaže, a ne oglušuju se ili ignorišu što je slučaj sa našim zemljama.

Glede ekonomske sigurnosti i povjerenja u institucije Stefan je poen dao Švedskoj odabravši život tamo umjesto u Srbiji.

[caption id="attachment_346701" align="aligncenter" width="1707"] foto: Unsplash[/caption]

Stereotipi o Šveđanima baš i nisu tačni: Ne morate da brinete da će vas „komšinica Goca“ ogovarati


Kada se sve sabere i oduzme, shvatimo da stereotipi “glupi Bosanac”, “lijeni Crnogorac”, “škrti Slovenac” i slični – nisu samo dio “kulturne baštine” građana koji su geografski smješteni na Balkanu.

A kakva je situacija u Skandinaviji? Postoji puno stereotipa o Šveđanima koji se uglavnom vrte oko toga kako su oni „jedan hladan i rezervisan narod“. Kako Stefan govori to baš i nije sasvim tačno.

- Šveđani su fokusirani na sopstveni život i njihovu porodicu. Ovde ne morate da se brinete da će komšinica Goca s kraja ulice da nešto priča o vama ili slično. A vrlo dobro znamo kako je to kod nas. Družim se i sa Šveđanima, ali svakako da najviše vremena provodim sa našim ljudima. Šveđani su jako prijatni zaista, uprkos tome što naš narod često ima stav da su oni hladni. Mentalitet jeste drugačiji, ali ljudi su sasvim pristojni i ljubazni.

Hrana i kafana: Ko nosi pobjedu?


Prelijepa priroda, ljubazni domaćini i dobra hrana – prve tri najčešće asocijacije stranih turista na pomen Srbije ili BiH. Naša kuhinja ima dugu tradiciju i na naša jela malo ko ostaje ravnodušan. Pored toga što se dobro i kvalitetno jede, kod nas se i dobro provodi, zna se – muzike, igre i kafane nikada dosta. A u Švedskoj malo drugačije...

[caption id="attachment_346688" align="alignleft" width="324"] foto: ustupljena fotografija[/caption]

- Što se tiče švedske tradicionalne kuhinje nisam imao mnogo dodira sa njom. Oni na primer dosta stvari usvajaju od drugih kultura, što se tiče kuhinje – kaže Stefan i dodaje da ipak bira tradicionalnu srpsku kuhinju i provod kod nas.

Na samom kraju razgovora Stefana smo pitali da nam kaže tri riječi koje ga asociraju na Srbiju na šta je on kazao stres, nepoštovanje u društvu, kriza, dok su za Švedsku te riječi bile uređenost, poštovanje u društvu, hladno ali standard. Valjda ovo dosta govori...

Podsjetimo, prema podacima iz 2021. godine, koje je objavio časopis Forbes, BiH je za deset godina napustilo 200.000 građana.

Ranije je i Svjetska banka upozorila kako je BiH zbog slabih izgleda za napredak izložena jednoj od najvećih stopa iseljavanja na zapadnom Balkanu. Istraživanja Westminister fondacije za demokraciju pokazala su kako zbog lošeg sistema obrazovanja, tržišta rada i korupcije, više od 50 odsto mladih želi napustiti Bosnu i Hercegovinu.

Posebnu ulogu u želji za iseljavanjem igra dugoročna nezaposlenost mladih koja je veća od 60 odsto, što je najveći postotak na Zapadnom Balkanu. Kao rezultat migracija u BiH, prema, bh. društvo izgubi ukupno 1,5 milijardi evra svake godine.

Najčešći razlog odlaska mladih iz BiH i česta prepreka za rast i razvoj mladih su upravo prilike za zaposlenje, pokazalo je istraživanje.


BONUS VIDEO: