Prema vjerovanju, Velika subota je posljednji dan nedjelje žalosti zbog raspeća Hrista, koji bi trebalo provesti u miru i tišini, uz molitvu i post.

Predanje kaže da je ovo dan dobrih dijela i milosrđa i da je poželjno učiniti neko humano dijelo. Stari su govorili da bi siromašnima trebalo dati hranu ili nešto novca što će vam se, prema vjerovanju, višestruko vratiti.

Na veliku subotu žene ne bi trebalo da rade ništa, naročito ne da pletu i vezu. Muškarci takođe na Veliku subotu ne rade teške radove u polju.

Prema vjerovanju ovaj dan bi trebalo provesti u tišini, molitvama, uz posnu hranu. Dan je namjenjen za pripreme za proslavu velikog praznika. Kako predanje kaže, kuću bi trebalo očistiti rano ujutru, kao i umjesiti kolače koji će se jesti na Vaskrs.

Ukoliko niste već ofarbali jaja, to možete da uradite i na Veliku subotu, ali što ranije, a u nekim dijelovima Srbije ovo je dan kada se jaja farbaju isključivo u crvenu boju.

I na Veliku subotu kao na Veliki petak trebalo bi da se pridržavamo strogog posta, a do uveče se jede samo hljeb i pije voda.

Najvažnije je da na ovaj dan učinite neko dobro dijelo - nahranite gladog, pomognete siromahu...

Na Velku subotu se pticama mrvi i daje da kljucaju prošlogodišnja čuvarkuća, što je običaj u nekim dijelovima Srbije. Ali se ovo jaje nikako ne daje drugm životinjama, jer se ptice smatraju glasnicima anđela.

Na povečerju se tihuje, a preporučljivo je, po starom vjerovanju, da se ode i na liturgiju u crkvu, jer se te večeri svi spremaju za najradosniji praznik koji dolazi sutradan.