Savjet ministara, naime, čine predsjedavajući i devet ministara. Zakonom je definisano da će sastav Savjeta ministara u toku mandata biti u skladu sa Ustavom te da će u njegovom sastavu biti obezbijeđena jednaka zastupljenost konstitutivnih naroda.

Predsjedavajući Savjeta i njegova dva zamjenika moraju biti iz različitih naroda, a u sastavu ministara ili na dužnosti generalnog sekretara mora se obezbijediti najmanje jedno mjesto za pripadnike ostalih.

Članom sedam važećeg zakona propisano je da svaki ministar ima jednog zamjenika, osim ministra odbrane, koji ima dva zamjenika, te da su oni iz različitih konstitutivnih naroda u odnosu na ministra.

Međutim, prije 2002. godine važila su drugačija pravila. U ranijem sistemu dva zamjenika imao je svaki ministar, a dostupni izvori ukazuju da je ideja i tada bila obezbijediti zastupljenost konstitutivnih naroda u svakom resoru.

To potvrđuje i sastav prvog saziva u mandatu od 1996. do 1998. godine. Tada su u Savjetu bili jedan predsjedavajući i dva zamjenika te tri ministra koja su imala po dva zamjenika.

Kako je bilo

Radilo se o ministarstvima inostranih poslova, za civilne poslove i komunikacije te spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. Od 2002. godine rastao je broj resora, a ministri su dobijali po jednog zamjenika.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je 2. novembra 2026. iznio prijedlog da svaki ministar u Savjetu ministara ima po dva zamjenika, uz obrazloženje da bi se tako obezbijedila zastupljenost konstitutivnih naroda. To je izneseno kao dio paketa koji bi trebalo riješiti prije formiranja novog saziva Savjeta ministara, kojim bi trebalo da predsjedava političar iz reda bošnjačkog naroda.

Dodikov prijedlog koraka, među kojima je i reforma Ustavnog suda BiH, kao i ukidanje nametnutih odluka visokih predstavnika, nije u startu naišao na odobravanje kod Bošnjaka.

Portparol SNSD-a Radovan Kovačević je pojasnio da tim izmjenama treba da bude potvrđena suština Ustava, a to je da je BiH zemlja tri konstitutivna naroda te da niko ne treba da se osjeća zapostavljenim ili ugroženim.

„Imali smo, na primjer, situacije da imamo ministra inostranih poslova iz bošnjačkog naroda, zamjenika iz hrvatskog naroda i da ministar na prvom mjestu potpuno isključi srpske kadrove iz struktura i da pokušava da vodi tu diplomatiju i na štetu Srpske i srpskog naroda. Takve stvari su nedopustive“, kategoričan je Kovačević.

U izjavi za „Glas“ je dodao i da te stvari treba riješiti prije formiranja novog saziva Savjeta ministara.

„Ovo nije na štetu bilo koga, nego naprotiv, da bi se zaštitili svi koji treba da participiraju u vlasti i konstitutivni narodi u BiH“, zaključio je Kovačević.

Poruke iz HNS-a

Da bi konkretno Ministarstvo inostranih poslova BiH trebalo da ima dva zamjenika, ranije su poručili i iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS). U toj organizaciji, okupljenoj oko HDZ-a, nisu zadovoljni izborom diplomata BiH jer je one iz njihovih redova birao Željko Komšić (DF) kao hrvatski član Predsjedništva BiH, koga nisu priznali kao legitimnog.

Tako je predsjednik Glavnog odbora HNS-a Božo Ljubić polovinom prošle godine iznio prijedlog o reorganizaciji MIP-a na način da ubuduće ima dva zamjenika, s ciljem postizanja boljeg konsenzusa na spoljnopolitičkom planu.

Prema nezvaničnim informacijama, HDZ će u budućoj raspodjeli vlasti tražiti da njihov kadar bude na čelu MIP-a BiH.

Vlast na nivou BiH tokom proteklih 20 godina formirana je u različitim rokovima. Zabilježeni su mandati koji su počeli dva mjeseca nakon izbora, ali i oni na koje se čekalo gotovo godinu i po nakon potvrde rezultata.

Među prvima se, kada je riječ o takozvanim zajedničkim organima u Sarajevu, konstituišu Predsjedništvo BiH i Parlamentarna skupština BiH.

Inauguracija članova Predsjedništva najavljena je za 16. novembar, a oba doma PS BiH trebalo bi da budu konstituisana početkom decembra.

U idealnim uslovima, ukoliko bi sve išlo u skladu sa zakonskim rokovima, novi saziv Savjeta ministara mogao bi biti formiran početkom 2027. godine, ali je sve više onih koji su skloniji vjerovanju da će aktuelni saziv u tehničkom mandatu ostati u tom statusu možda i cijelu iduću godinu.

Brzina formiranja vlasti, naime, zavisi od brzine dogovora pobjednika, a to su u prvom redu SNSD, SDA i HDZ BiH te ostalih partija koje prihvate za partnere.

Procedura

Predsjedavajućeg Savjeta ministara imenuje Predsjedništvo, najkasnije 15 dana nakon konstitutivne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, gdje za opštu većinu trebaju najmanje 22 glasa, a to u ovom momentu nemaju sami SNSD, SDA i HDZ, već su im potrebni partneri.

Kandidati za ministre i zamjenike na nivou BiH moraju, između ostalog, prije imenovanja proći i određene bezbjednosne provjere.

Resori na nivou BiH:

  • spoljnih poslova

  • spoljne trgovine i ekonomskih odnosa

  • finansija i trezora

  • komunikacija i transporta

  • civilnih poslova

  • za ljudska prava i izbjeglice

  • bezbjednosti

  • pravde

  • odbrane