Srpska dobija centralni registar povreda na radu: Šta će se promijeniti za radnike i poslodavce?

U Republici Srpskoj trebalo bi da bude uspostavljen centralni registar povreda na radu, nakon što je Vlada Srpske na sjednici 22. oktobra prihvatila informaciju o njegovom uvođenju i zadužila nadležne institucije da pokrenu aktivnosti na stvaranju uslova za realizaciju ovog projekta.

Iza ove inicijative stoji višegodišnji zahtjev Saveza sindikata Republike Srpske, koji upozorava da se podaci o povredama na radu trenutno prikupljaju na više adresa, bez jedinstvene evidencije koja bi omogućila njihovu sistematičnu analizu.

U praksi bi to značilo da se podaci o povredama na radu i profesionalnim oboljenjima objedinjuju u jednoj bazi, što bi nadležnim institucijama omogućilo da lakše prate koliko se povreda dešava, kada nastaju i u kojim okolnostima.

Zašto je potreban centralni registar povreda na radu?

Kako je za Aloonline rekla Aleksandra Jakšić iz Saveza sindikata Republike Srpske, jedan od glavnih problema je to što se povrede na radu prijavljuju na sedam različitih adresa, dok ne postoji jedinstvena i ažurirana evidencija koja bi obuhvatila sve slučajeve.

„Uspostavljanje ovog centralnog registra zahtijevao je Savez sindikata Republike Srpske, ukazujući na značaj sistematičnog prikupljanja i praćenja podataka o povredama na radu i profesionalnim oboljenjima, kao i na potrebu da se o oblasti zaštite zdravlja na radu povede malo više računa“, navela je Jakšić za Aloonline.

Ona je istakla da su posebno problematični podaci o lakšim povredama na radu, profesionalnim oboljenjima i oboljenjima povezanim s radom, jer za te slučajeve ne postoji objedinjena evidencija.

„Ono jedino što imamo to je u inspekciji, odnosno njihove inspekcijske kontrole koje su obavezne kad se desi neka teška povreda na radu i povreda na radu sa smrtnim ishodom i tu imamo konkretno podatke. Sve ostale nemamo“, objasnila je Jakšić.

Prema njenim riječima, bez pouzdanih podataka teško je utvrditi obrasce koji bi mogli pomoći u sprečavanju novih povreda.

To se, između ostalog, odnosi na vrijeme kada se povrede najčešće dešavaju, dane u sedmici u kojima su učestalije i okolnosti u kojima dolazi do ugrožavanja bezbjednosti radnika.

„Tako da mi ne možemo da pratimo kada se dešavaju te povrede, u kojem dijelu dana najčešće, kojim danom najčešće, kako bi mi uspjeli da kroz strategiju zaštite na radu određene mjere donesemo kako bi se te povrede svele na najmanju moguću mjeru“, rekla je Jakšić.

Kako će funkcionisati centralni registar i šta će biti lakše?

Jedna od očekivanih promjena odnosi se na samu prijavu povreda na radu.

Umjesto dosadašnjeg postupka koji uključuje više adresa, plan je da se podaci evidentiraju kroz jedinstven sistem, uz učešće doktora medicine rada i poslodavaca.

„Kada se uspostavi taj centralni registar, mi ćemo kroz određen period imati sigurne podatke o tome kada se koja povreda dešavala, kako bismo mogli donijeti određene mjere i podići na viši nivo oblast zaštite i zdravlja na radu i smanjiti na najmanju moguću mjeru te povrede na radu“, navela je Jakšić.

Kako je dodala, registar bi trebalo da olakša i administrativni dio postupka, jer se povreda više ne bi prijavljivala na sedam različitih adresa kao do sada.

„Taj centralni registar će biti mnogo lakša prijava povrede na radu, jer tad nećemo morati na sedam adresa da prijavljujemo povredu kao dosad, nego će direktno odmah u sistem ići da se povreda desila od strane doktora medicine rada i, naravno, od strane poslodavca“, rekla je Jakšić.

Objedinjavanje podataka trebalo bi da olakša praćenje stanja u oblasti zaštite na radu i omogući kvalitetnije planiranje preventivnih mjera.

Međutim, sam registar neće automatski značiti i smanjenje broja povreda. Da bi se postigao taj cilj, podaci će morati da se redovno ažuriraju i koriste za utvrđivanje rizika, unapređenje uslova rada i planiranje konkretnih mjera zaštite.

Ko je zadužen za uspostavljanje registra?

Vlada Republike Srpske prihvatila je informaciju o namjeri uspostavljanja centralnog registra na sjednici održanoj 22. oktobra.

Prema donesenim zaključcima, Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite zaduženo je da pripremi izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu, kako bi se stvorili formalno-pravni uslovi za uspostavljanje registra.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite, u saradnji sa Savezom sindikata Republike Srpske, treba da imenuju radnu grupu koja će izraditi akcioni plan za njegovo uvođenje.

Uspostavljanje i tehničku realizaciju sistema vodiće Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite u saradnji sa Zavodom za medicinu rada i sporta Republike Srpske.

Jakšić je podsjetila da Savez sindikata na uvođenju registra insistira godinama, te da je ova obaveza bila predviđena i prethodnom strategijom zaštite i zdravlja na radu.

„Mi već godinama iniciramo da se taj registar donese. Insistiramo još od 2021. godine, kad je donesena prošla strategija zaštite i zdravlja na radu, da se taj centralni registar uspostavi“, navela je Jakšić.

Prema njenim riječima, pripremljen je i tekst nove strategije zaštite i zdravlja na radu za naredni sedmogodišnji period, u čijoj izradi učestvuje i Savez sindikata Republike Srpske.

„Tako da je tu jedan temelj čitave strategije upravo digitalizacija i jedinstveni centralni registar povreda na radu“, istakla je Jakšić.

Kada bi registar mogao da počne sa radom?

Iako je Vlada prihvatila informaciju o namjeri uspostavljanja registra i zadužila nadležne institucije da pokrenu potrebne aktivnosti, konkretan datum početka njegovog rada za sada nije utvrđen.

Prije nego što sistem postane operativan, potrebno je pripremiti zakonske izmjene, izraditi akcioni plan i urediti tehničke uslove za prikupljanje i razmjenu podataka.

Jakšić smatra da bi uspostavljanje registra trebalo da bude jedan od prioriteta, s obzirom na to da se njegova realizacija zagovara još od 2021. godine.

„Pa znate kako, ono na čemu mi insistiramo to je bukvalno juče“, rekla je Jakšić, odgovarajući na pitanje kada bi registar mogao da bude uspostavljen.

Ipak, upozorila je da je potrebno urediti i tehničke detalje, uključujući način povezivanja sa postojećim sistemima i zaštitu ličnih podataka.

„Imajte na umu da su to i tehničke stvari u pitanju. I da će to biti vezano i za IZIS, vjerovatno, i zbog zaštite ličnih podataka i svega onog što mora dobro i detaljno da se uredi kako bi bilo odgovarajuće za sve, da mogu da koriste te podatke“, navela je Jakšić.

Na pitanje o mogućim zloupotrebama i zaštiti ličnih podataka, istakla je da se i o tome mora voditi računa prilikom uspostavljanja sistema.

„To će sve biti uobzireno, tako da mora na svaki detalj da se misli", zaključila je ona.

Primjer Srbije

Centralni registar povreda na radu praksa je odavno u susjednoj Srbiji. Sistem funkcioniše potpuno elektronski preko Portala EPRR, gdje poslodavac digitalno prijavljuje povredu unoseći podatke o radniku i samom incidentu. 

Nakon toga, izabrani ljekar unosi svoj medicinski nalaz i mišljenje, a Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) provjerava podatke i donosi konačnu ocjenu o povredi na radu. Cijeli proces eliminiše papirnu dokumentaciju i automatski povezuje poslodavca, ljekare i državne inspekcije u realnom vremenu.