Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, 2019. godine uvezeno je oko 15 miliona kilograma, dok je prošle godine taj broj dostigao čak 25,3 miliona kilograma svježeg, rashlađenog i smrznutog svinjskog mesa.

Uzgajivači ističu da smo do prije tri do četiri godine domaćom proizvodnjom podmirivali oko 30 odsto potreba tržišta, dok je taj procenat danas pao na svega 15 do 20 odsto.

Nelojalna konkurencija i apsurdi na tržištu

Domaći uzgajivači upozoravaju da će, ukoliko se uvoz ne zaustavi, i ono malo preostalih farmera zaključati svoje obore.

Trenutne cijene na tržištu jasno oslikavaju dubinu krize:

  • Kilogram tovljenika (živa vaga): oko 3,30 KM

  • Kilogram svinjske plećke na akcijama u marketima: oko 3,50 KM

Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske, Mišo Maljčić, ističe da je izjednačavanje cijene mesa iz uvoza i žive vage domaćih tovljenika van svake pameti.

„Dotjerani smo do same ivice opstanka, ali država nas ne čuje. Godinama tražimo uvođenje zaštitnih mjera, ali ništa od toga. Ovdje nešto debelo ne štima. Cijena tovljenika je zabrinjavajuće niska, a mi nikada nismo bili ovako nekonkurentni“, upozorava Maljčić, piše Srpskainfo.

Upozorenje na kvalitet mesa iz uvoza

Maljčić je u više navrata naglasio da je BiH praktično postala „kanta za smeće“ za evropsko tržište, upozoravajući na kvalitet uvozne robe koja završava na našim trpezama.

„U BiH se koristi meso zamrznuto i do godinu dima. Problem je što se to meso mora 'osvježiti' raznim aditivima i fosfatima, koji mogu da budu opasni po zdravlje ljudi. Takođe, meso koje je dugo zamrznuto, pa se odmrzne, poprimi miris hladnjače od dugog stajanja. To meso u Evropi daju kućnim ljubimcima“, kategoričan je Maljčić.

Dodatni udar na uzgajivače ove godine zadala je i suša, koja je uništila dobar dio prinosa kukuruza. Kombinacija skupe domaće sirovine i jeftinog uvoznog mesa onemogućava održivu proizvodnju, zbog čega sve veći broj ljudi napušta selo.

Stočni fond u Srpskoj smanjen za trećinu

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, stočni fond u Republici Srpskoj 2019. godine brojao je oko 515.000 svinja, dok je prošle godine taj broj pao na 357.000, što predstavlja pad od skoro jedne trećine.

Slična nekonkurentnost tišti i uzgajivače junadi:

  • Kilogram žive vage teladi: od 15 do 17 KM

  • Kilogram uvozne teletine (teleća rebra) u marketima: od 14 do 15 KM

Farmeri se pitaju o kakvom je kvalitetu uvozne teletine riječ kada košta manje od žive vage domaćih grla.

„Naravno da će svaka klaonica radije kupiti jeftino meso, ne ulazeći u to kakvog je ono kvaliteta. A cijena govori sve. S druge strane, mi ne možemo da prodamo svoju robu, pa ne treba da čudi što ljudi odustaju od uzgoja i gledaju gdje da odu“, poručuju ogorčeni farmeri.

Farmeri ponovo traže zaštitne mjere

Podsećamo, domaći proizvođači iz BiH u više navrata su od nadležnih na bh. nivou zahtijevali uvođenje zaštitnih mjera:

  • Uvođenje carina od 10% na svježe i rashlađeno goveđe i svinjsko meso.

  • Uvođenje posebne takse od 1,50 KM po kilogramu uvezenog svinjskog i 2,50 KM po kilogramu uvezenog goveđeg mesa.