Karan je naveo da je prije pet godina u Zavodu osposobljena hemijsko-toksikološka laboratorija, koja omogućava redovno testiranje na alkohol, narkotike i druge psihoaktivne supstance.

Kako ističe, rezultati dobijeni tokom prethodnih godina potvrdili su njegova ranija upozorenja.

„Za ovih pet godina pokazalo se ono na šta sam upozoravao. Alkohol je problem, ima ga koliko hoćete, naročito u saobraćaju, ali su veći problem postali narkotici. Vrlo često se dobiju pozitivni rezultati, nije bitno da li na marihuanu, heroin, kokain, ali i na psihoaktivne supstance“, rekao je Karan za Srnu.

Karan smatra da bi u Republici Srpskoj trebalo uvesti takozvani workplace testing, odnosno provjeru prisustva narkotika i psihoaktivnih supstanci kod zaposlenih.

„Tvrdim da bi tu rezultati bili užasni. Koliko zaposlenih na radnom mjestu je pod uticajem nečega? Nije bitno da li je to alkohol, marihuana, ekstazi ili kokain“, istakao je.

Prema njegovim riječima, pojedine kompanije već dostavljaju uzorke zaposlenih na analizu, ali je potrebno preciznije urediti način sprovođenja takvih testiranja.

On smatra da bi pravilnicima trebalo definisati periodične kontrole, kao i testiranja na osnovu slučajnog uzorka.

Karan je naveo da Zakon o radu već predviđa mogućnost testiranja zaposlenih, ali da je tu oblast potrebno detaljnije regulisati.

Posebno je ukazao na rizike koje rad pod uticajem psihoaktivnih supstanci predstavlja u proizvodnim pogonima, naročito za zaposlene koji upravljaju mašinama.

Osim ilegalnih narkotika, upozorio je i na zloupotrebu lijekova iz grupe benzodiazepina, koji mogu uticati na koncentraciju, reakcije i sposobnost upravljanja vozilima.

„Kad vi, recimo, uzmete dva bromazepama da se smirite, onda sjednete za volan, zaspite i eto vam udesa“, rekao je Karan.

Naglasio je da posljedice mogu biti ozbiljne i na radnom mjestu.

„Čovjek koji uzme kokain ne može raditi na mašini, može mu otkinuti ruku. Isto tako, ne mora on uzeti kokain, može to biti bromazepam, zbog čega će biti neoprezan za tom mašinom i doživjeti tešku povredu na radu“, upozorio je.

Karan smatra da bi anonimna testiranja učenika srednjih škola omogućila precizniji uvid u rasprostranjenost upotrebe narkotika među mladima.

Prema njegovim riječima, dosadašnja anketna istraživanja ne moraju uvijek prikazivati stvarno stanje, zbog čega su potrebni pouzdaniji podaci za planiranje preventivnih mjera.

„Da bi planirao strategiju, prvo moraš znati koliko ima toga protiv čega se boriš. Jedno je kad te napada četa, a drugo je kad na tebe ide armija“, istakao je Karan.

Kritikujući rezultate pojedinih školskih anketa, naveo je da učenici često ne priznaju konzumiranje alkohola i drugih supstanci.

„Kad čitate ankete učenika srednjih škola po Republici Srpskoj, niko od njih nikad u životu pivo popio nije. Svi znamo da to nije tako jer, sudeći po tim anketama, to su sve anđelčići. Ali kad uđeš u škole, osjetiš miris trave koja se puši u toaletima“, rekao je.

Karan je kao primjer naveo praksu testiranja zaposlenih u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se takve kontrole primjenjuju već decenijama.

Njegovi prijedlozi zasad predstavljaju inicijativu, a ne odluku o uvođenju obaveznog testiranja radnika i učenika u Republici Srpskoj.