Evropa se suočava sa sve ozbiljnijim posljedicama dugotrajnih vrućina, suša i promjena režima padavina. Požari koji ovog ljeta haraju pojedinim dijelovima kontinenta samo su jedan od znakova promjena koje sve više utiču i na dostupnost vode, poljoprivredu i svakodnevni život.

Da stvar bude gora, Evropa se zagrijava brže od globalnog prosjeka, dok se istovremeno mijenjaju obrasci padavina. Zemljište se duže zadržava suvo, a periodi ekstremnih vrućina postaju sve učestaliji. Takvi uslovi stvaraju pogodno okruženje za nastanak i brzo širenje šumskih požara.

Tokom ljeta 2026. godine veliki požari zabilježeni su u više evropskih zemalja, među kojima su Bosna i Hercegovina, Grčka, Hrvatska, Španija, Francuska, Njemačka, Velika Britanija i Belgija. Posebnu pažnju privukao je požar na području Visokih Fena u Belgiji, koji je zahvatio oko 3.000 hektara.

Važno je razlikovati uzrok požara od uslova koji omogućavaju njegovo širenje. Klimatske promjene ne znače da je svaki požar direktno izazvan visokim temperaturama. Uzrok može biti ljudski faktor, prirodna pojava ili kombinacija različitih okolnosti.

Međutim, više temperature i duži periodi bez kiše isušuju vegetaciju i zemljište. Kada se tome dodaju snažan vjetar i toplotni talasi, vatra se može širiti znatno brže.

Voda postaje sve veći problem

Podaci iz zajedničkog izvještaja Svjetske meteorološke organizacije i programa „Kopernikus“ pokazuju koliko su promjene već izražene.

Tokom 2025. godine najmanje 95 odsto evropskog kontinenta bilježilo je temperature iznad prosjeka. Istovremeno, oko 70 odsto evropskih rijeka imalo je ispodprosječan godišnji protok, dok je površinska vlažnost zemljišta bila među tri najniže zabilježene od početka mjerenja 1992. godine.

To pokazuje da problem nije samo u tome što su ljeta toplija. Kada visoke temperature potraju, a padavine izostanu, posljedice se šire na cijeli sistem – od poljoprivrede i snabdijevanja vodom do povećanog rizika od požara.

Balkan posebno izložen

Za zemlje Balkana, pa i Bosnu i Hercegovinu, ovo je posebno važno pitanje. Region se već suočava sa visokim temperaturama, periodima bez padavina i pritiskom na vodne resurse.

Nastavak trenda zagrijavanja mogao bi donijeti sve veći broj perioda ekstremne vrućine, sušnija tla i veći pritisak na dostupne zalihe vode.

To ipak ne znači da će svako naredno ljeto biti ekstremno niti da će svaki požar biti posljedica klimatskih promjena. Na pojedinačne vremenske događaje utiče veliki broj faktora.

Ali dugoročni trend postaje sve teže zanemariti. Toplija klima mijenja uslove u kojima žive evropske zemlje, dok su suša, nestašica vode i veliki požari rizici kojima će se kontinent morati sve ozbiljnije prilagođavati, piše „Telegraf.rs“.