Slična situacija zabilježena je i na Rajni u Njemačkoj, gdje su pojedine mjerne stanice pokazale vrijednosti blizu istorijskog minimuma, a teretni brodovi prevoze znatno manje robe zbog plićaka. Holandija je zbog pada vodostaja proglasila drugu fazu upozorenja pred moguću krizu snabdijevanja vodom, dok su i Poljska, Engleska i Švedska suočene sa hidrološkom sušom i upozorenjima o niskim nivoima podzemnih voda.

Naučnici povezuju ovogodišnju sušu sa klimatskim promjenama, ukazujući da atmosfera zbog viših temperatura brže izvlači vlagu iz zemljišta, rijeka i akumulacija. Kritična je situacija i na Dunavu kroz Srbiju, gdje su na pojedinim mjernim stanicama zabilježeni najniži vodostaji u posljednjih pola vijeka, a riječni saobraćaj je ozbiljno otežan, dok se najavljuju i moguća ograničenja u vodosnabdijevanju.

Kakvo je stanje u Republici Srpskoj, provjerili smo kod JU "Vode Srpske" Bijeljina i Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vodostaji na većini rijeka u Republici Srpskoj trenutno su niski, a ovakvo stanje je, kako navode iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda, karakteristično za drugu polovinu jula zbog manjeg priliva vode i povećanog isparavanja tokom ljeta.

Na pojedinim vodotocima vrijednosti su ispod višegodišnjeg prosjeka, ali trenutna situacija nije toliko izražena koliko je bila tokom ekstremno sušnih 2022. i 2024. godine. Iz RHMZ-a podsjećaju da se godišnji minimumi vodostaja na većini rijeka najčešće bilježe krajem avgusta i početkom septembra, tako da se hidrološka slika još uvijek razvija.

Kada je riječ o uzrocima, iz RHMZ-a poručuju da za sada nema govora o značajnijem odstupanju od uobičajenog ljetnog hidrološkog režima. Glavni razlog trenutnog pada vodostaja je deficit padavina, posebno tokom juna, kada je na većem dijelu teritorije Republike Srpske zabilježeno manje padavina od prosjeka.

"Jul jeste bio topao, ali temperaturna odstupanja nisu bila ni približno toliko izražena kao pojedinih prethodnih godina. Bilo je i lokalnih intenzivnih pljuskova, međutim oni uglavnom nisu imali značajniji uticaj na veće rijeke", kazali su iz RHMZ-a.

Stručnjaci upozoravaju da je dugoročno najvažnija promjena upravo u rasporedu padavina - sve češće se smjenjuju kratki periodi intenzivnih padavina i duži sušni periodi, a takva promjenljivost dodatno pogoduje i poplavama i sušama.

Prognoza za naredni period ne najavljuje bitnije poboljšanje. Iz JU "Vode Srpske" navode da prognoza za narednih sedam dana predviđa sušni period u većini dijelova Republike Srpske, sa manjim padavinama lokalno.

Dalji razvoj hidrološke situacije, kako pojašnjava RHMZ, zavisiće prvenstveno od padavina – ukoliko izostanu značajnije i rasprostranjenije padavine koje bi zahvatile veće dijelove slivova, očekuje se nastavak postepenog opadanja vodostaja, što je za ovo doba godine uobičajena pojava. Lokalni pljuskovi mogu kratkotrajno podići vodostaje manjih rijeka, ali nemaju veći uticaj na velike vodotoke poput Save, Drine i Vrbasa.

Značajniji oporavak moguć je tek nakon obilnijih padavina na nivou cijelih slivova.

Kada su u pitanju posljedice, iz oba izvora poručuju da trenutno nema širih problema kakvi su zabilježeni tokom ekstremno sušnih godina, ali da produženje sušnog perioda može povećati rizike.

Iz JU "Vode Srpske" navode da trenutno nema značajnijih problema u javnom vodosnabdijevanju na području Republike Srpske, mada se situacija kontinuirano prati, posebno na izvorištima koja zavise od nivoa površinskih i podzemnih voda. Najosjetljiviji su manji sistemi vodosnabdijevanja koji zavise od lokalnih izvora.

U poljoprivredi je povećana potreba za navodnjavanjem, što dodatno opterećuje raspoložive vodne resurse, dok hidroenergetski objekti mogu imati smanjenu proizvodnju električne energije usljed manjih dotoka.

Na plovnim rijekama, posebno na Savi, nizak vodostaj može otežati ili ograničiti riječni saobraćaj.

Kada je riječ o vodenim ekosistemima, niski protoci i visoke temperature vode dovode do smanjenja količine rastvorenog kiseonika, što povećava stres za biljni i životinjski svijet u rijekama.

Iz JU "Vode Srpske" naglašavaju da za sada nema potrebe za uvođenjem posebnih vanrednih mjera, ali da će, ukoliko se nepovoljni hidrološki uslovi nastave ili pogoršaju, biti razmotrene odgovarajuće aktivnosti u skladu sa nadležnostima institucije. Građani se istovremeno pozivaju na racionalno korištenje vode, posebno u periodima produženih suša.

Prema dugoročnim hidrološkim podacima, iz RHMZ-a poručuju da su posljednjih godina hidrološki ekstremi izraženiji i učestaliji, pri čemu promjena nije nužno u ukupnoj godišnjoj količini padavina, već prije svega u njihovoj raspodjeli. Sve češće se smjenjuju kratki periodi veoma intenzivnih padavina, koji mogu izazvati poplave i bujične poplave, sa dugotrajnim sušnim periodima.

Ipak, trenutna situacija još uvijek nije na nivou ekstremnih suša iz 2022. i 2024. godine. Obje institucije najavljuju da će nastaviti kontinuirano praćenje hidrološke situacije, posebno do kraja avgusta i početka septembra, kada se najčešće javljaju najniži vodostaji na rijekama u Republici Srpskoj.