Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu sinoć je na ovoj debati iznio tvrdnje o korupciji i raskrinkao loš rad administracije i gradonačelnika.
Kako do građevinske dozvole: "Može dva sprata, jedan tebi, jedan meni!"
Dakić je naglasio da Gradska uprava, bez obzira na to ko je na vlasti, redovno staje na stranu krupnog kapitala, ignorišući stotine dopisa i pune sale nezadovoljnih ljudi.
"Prisustvovao sam na desetine javnih rasprava, Gradska uprava i njihovi predstavnici, u različitim sazivima, branili su interese investitora. Nijednom nisam doživio da nakon javljanja grupe građana, slanja hiljade dopisa da bilo koji gradonačelnik ustane i kaže: "Imamo punu salu nezadovoljnih ljudi, spuštamo tri, četiri sprata."
Postoji urbana legenda u Banjaluci da je investitor došao kod načelnika odjeljenja za urbanizam i pitao da li može da digne objekat za sprat.
"On mu je odgovorio: "Može dva sprata, jedan tebi, jedan meni!' Ovu legendu ne možemo provjeriti, ali postoje indicije, da pojedinci imaju na desetine stanova u Banjaluci", ispričao je Dakić.
Iako je to veče bio veliki pritisak i na v. d. načelnika za Odjeljenje za prostorno planiranje Grada Banjaluka Vuka Višekrunu, Dakić je istakao da je on samo potpisnik odluka i da "to potpisuje samo njegova ruka, ne nužno i glava".
Dakić o populističkom urbanizmu u Banjaluci: Instagram urbanizam kratkog daha
"On je dobar "bacač dimnih zavjesa" kako se ne bi vidjelo šta se dešava u gradu. Da je gradonačelniku stalo da se usvoji Urbanistički plan on bi sazvao sve živo, ljudi i rekao: "pomozite mi, ne mogu sam. Idemo zajedno da utičemo na donosioce odluka." Međutim, populističke politike, Instagram i Facebook politike, šerovi, klikovi, šetanja uz obalu-utvrdu, koju zovu šetalište što nije, kratkog je daha. Mi na žalost živimo korake jedne narcisiodne osobe prema nečemu višem čemu lično teži", upozorio je Dakić.
On napominje da se trenutni sistem ne može pobjediti isključivo unutar pravnih okvira koji su skrojeni po mjeri tajkuna, već da je ključ u masovnom i organizovanom buntu na ulici.
"Na početku mandata Draška Stanivukovića na sastanku, drugarski sam mu rekao da ne može sam rješavati ovakva pitanja, naročito kapitala. Moramo izaći iz pravnih okvira. Mi iz "Rekreativne zone" smo izašli iz pravnih okvira. Gospodin Višekruna je samo posljedica nije uzrok. Imamo generaciju ljudi koji ne žele da žrtvuju svoj komoditet za zaštitu integriteta pozicija. Zato je mnogo bitnije da svaka mjesna zajednica da se rodi i da se gura, godinu, dvije. Molim vas da se izdignemo iznad ovih."
"Paciotti" štikla uz Vrbas: "K'o Beograd na vodi! Malo me hladi, malo mi godi!"
On je slikovito opisao i takozvano uređenje Vrbasa, tačnije betonizaciju i nedostatak stvarne svijesti o rijeci kod novodoseljenog stanovništva:
"Siđe ta 'Paciotti' cipela, štikla, na taj beton uz Vrbas pa kaže: "Jao vidi, kao Beograd na vodi, malo me hladi, malo mi godi" i onda je tu i Vrbas", našalio se on.
Bageri pod prozorom i ustaljena praksa bez dozvole
Aktivistkinja i novinarka Tijana Grujić optužila je vlast da je od grada napravila Divlji zapad gdje bageri preko noći niču ljudima pod prozorima, te podsjetila na kružni tok kod "Ekvatora".
"Možete li garantovati da sutra bager neće osvanuti ispod nečijeg prozora. Izmjene regulacionih planova su isključivo u privatnom interesu, a ne u javnom interesu što se vidi po pobuni građana ", poručila je Grujićeva Višekruni.
Mandić: Regulacioni planovi su predmet političke trgovine
Politička trgovina na štetu naroda postala je redovna praksa u gradskom parlamentu, kaže odbornik iz Liste za pravdu i red Igor Mandić naglašavajući da urbanistički haos stvara nepopravljive ekološke i infrastrukturne posledice po svakodnevni život svih građana.
"Ovo pitanje ne treba da se svodi na politiku. Svi građani Banjaluke, bez obzira na političko opredjeljenje su žrtve urbanističkog haosa. Regulacioni planovi su predmet političke trgovine i zadovoljavanje političkih interesa i to mora da prestane. Rješenje je vrštiti pritiska svim sredstvima da se donese novi Urbanistički plan. Posljedice utiču negativno na kvalitet vazduha, nedostatak parking prostora, sužavanja ulica i trotoara. Očigledno je da nekome politički odgovora ovakav haos. Građani moraju da se organizuju i oštrije da reaguju na stvari koje se dešavaju u našem gradu", poručio je Mandić.
Struka se prodala za novac?
Višekruna je na optužbe mještana i odbornika odgovorio pričom o parkovima, a onda je u potpunosti prebacio krivicu na kompletnu struku, tvrdeći da su inženjeri i arhitekte snizili sopstvene kriterijume:
"Struka je ta, koja je po meni, zakazala svih ovih godina koja je smanjila kriterijume zbog borbe za novac, posla i slično", zaključio je Višekruna.
Hiljade stanova viška, a vrtići i škole u deficitu
Novinarka Tijana Grujić iz inicijative "Za plan" iznijela je zvanične podatke koji pokazuju potpuni apsurd trenutnog razvoja grada.
"Prema Prostornom planu, još za 2011. godinu je navedeno da Banjaluka ima stambeni suficit između 11.000 i 13.000 stambenih jedinica. Možete misliti koliki je taj suficit danas kada se toliko izgradilo! Sa druge strane, isti plan navodi koliki je deficit osnovnih škola i vrtića. Urbanistički i prostorni plan se ne odnose samo na stambene jedinice i profit investitora, već na život", upozorila je Grujićeva.
Na njeno direktno pitanje koliko je škola i vrtića izgrađeno prateći ove izmjene planova, Višekruna je kratko odgovorio da "nije problem Regulacionog plana, nego njegovo sprovođenje".
Najporazniji zaključak javne debate o urbanizmu da dok se bilježi ogroman stambeni suficit i "štancaju" kvadrati za profit, gradska infrastruktura puca po šavovima, a najranjivije kategorije stanovništva doslovno su protjerane sa banjalučkih ulica.
Komentari (0)