U debati "Urbanizam u Banjaluci po mjeri građana ili privatnih interesa", koja je sinoć održana u Banjaluci, učestvovali su v. d. načelnika Odjeljenja za prostorno planiranje Grada Banjaluka Vuk Višekruna, odbornik Liste za pravdu i red u Skupštini Banjaluke Igor Mandić, te Tijana Grujić i Aleksandar Jokić iz Građanske inicijative "Za plan" kao i Tihomir Dakić iz "Centra za životnu sredinu".

Otvarajući pitanje neplanske gradnje u Banjaluci, vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za prostorno planiranje Vuk Višekruna ponovio je već poznato i to priznanje da Grad administrativno i planski zapravo tapka u prošlom vijeku.

"Imamo Urbanistički plan iz 1975. godine koji je je još uvijek važeći, kakav je takav je. Zašto nemamo novi? Odluka o donošenju novog Urbanističkog plana je donesene 2013. godine. Šest godina se nakon toga ništa nije dešavalo. Nacrt plana je bio na uvid u septembru 2025. godine. Skupštinska većina nije dozvolila da se Plan pojavi na javnom uvidu", rekao je Višekruna.

Ovakvo opravdanje i prebacivanje krivice na skupštinsku većinu naišlo je na žestoku rekciju prisutnih građana, ali i učesnika.

Profesor urbanističkog planiranja na Arhitektonsko-građevinskom fakultetu u Banjaluci Brankica Milojević reagovala je na njegovu izjavu kazavši da je trenutno stanje neodrživi paradoks i direktna krivica same Gradske uprave koja svjesno toleriše kolaps na teren.

Paradoks prošlog vijeka: Grad od 400.000 stanovnika na saobraćajnoj mreži građenoj za duplo manje ljudi

"Pričati da je 2026. godine važeći plan iz 1975. godine je paradoksalan. Odgovornost je Gradske uprave, naročito nadležnog Odjeljenje koje je moralo upozoriti gradonačelnika i zaustaviti to. Kako danas može biti važeći Urbanistički plan koji je predvidio do 230.000 stanovnika, a danas imamo urbane kapacite veće od 400.000 stanovnika, a sve u okviru iste saobraćajne mreže. I onda se pitamo zašto smo zapušeni. Mi smo u jednom ogromnom problemu", naglasila je Milojevićeva.

Političko aminovanje haosa: Glasanjem za regulacione planove pravi se trajna i nepopravljiva šteta

Da se u gradskom Parlamentu u ovom slučaju očigledno ne radi u interesu javnosti, već da se podizanjem ruku aminuju sumnjivi interesi pojedinaca, potvrđuje i odbornik Igor Mandić koji tvrdi da se na sjednicama svjesno glasa za propast grada i pravljenje nepopravljive štete.

"Činjenica je da se na gotovo svim sjednicama Skupštine Grada u prethodnih godinu i po donosili prijedlozi izmjena Regulacionih planova. Principijelno glasam protiv svih, jer "glasanjem za" samo se produbljuje urbanistički haos u Banjaluci. U urbanizmu popravki nema i strahujem da je napravljena trajna šteta", upozorio je Mandić.

Dok administracija broji godine neusvojenih akata, a Skupština izglasava izmjene po želji i potrebi, javnost situaciju vidi još radikalnije. Direktor firme "Grad projekt" Aleksandar Lilić sažeo je kompletnu sudbinu planiranja u gradu u samo jednu poraznu rečenicu:

"Urbanizam u gradu Banjaluka je mrtav. On ne postoji i ne može postoji!"

Pandorina kutija u ladicama vlasti: Sakrivanje prijava, ćutanje tužilaštva i bježanje u komšijsko dvorište

Dokumenti i konkretni potezi na terenu pokazuju da iza ovog navodnog nemara stoji dobro uigran sistem ignorisanja zakona. Najtežu optužbu za institucionalni nerad i bezakonje iznio je Aleksandar Jokić iz inicijative "Za plan".

"U pitanju je potpuno bezakonje. Potvrdu imamo kroz nekoliko odluka Inspektorata Republike Srpske koji je, očigledno, shvatio da se time otvara "pandorina kutija". Povukli su ručni i nemamo više ni jednu njihovu odluku. Naše prijave, njih 36, stoje u ladici duže od pola godine. Inspektorat i Tužilaštvo ćute", ističe Jokić koji je inače i advokat.

Suočen sa teškim optužbama za nerad sopstvenog odjeljenja i ignorisanje više od 30 prijava koje skupljaju prašinu, Višekruna je u nedostatku argumenata pokušao skrenuti temu sa sopstvenog dvorišta i pažnju usmjeriti ka komšijskom gradu, Laktašima.

"Postavljam pitanje da li su se i zašto ograničili na Banjaluku. Imamo opštinu Laktaši koja je na 15 minuta od Banjaluke, koja gradi bez Urbanističkog plana, pa reagujete. Što se tiče 30 prijava to je jedna rečenica. To su predali 'đuture' kako bi se o njima moglo pričati."

Grujićeva: "Šta se sve radi u Banjaluci, ne stižemo da vidimo šta se dešava u Laktašima"

Ovakav istup v. d. načelnika i pominjanje drugih opština izazvalo je oštru i direktnu repliku Tijane Grujić koja je Višekrunu otvoreno pitala da li radi za grad ili za inspekciju.

"Ne djelujemo na teritorijama drugih opština, jer smo mi građani Banjaluke i reagujemo na odluke u Banjaluci. Nismo registrovano udruženje nego neformalna grupa građana. Šta sve vi radite u Banjaluci, ja ne mogu stići da vidim šta se dešava u Laktašima. Niste odgovorili šta je sa Prostornim planom. Šta ćemo imati? Divlji zapad? Kako vi znate šta piše u našim prijavama, da li radite u Inspektoratu RS? Ko ste vi da konstatujete šta treba da piše u prijavama. Mi smo predali sumnje koje smo potkrijepilli stručnjim tumačenjima", poručila je Grujićeva.

Višekruna vs Milojević: "Ko je potpisivao regulacione planove?"

U pokušaju da diskredituje stručne argumente, Višekruna je skrenuo pažnju na profesoricu Milojević, izvlačeći podatke iz prošlosti kako bi opravdao trenutno nepostojanje krovnog plana.

"Urbanistički plan umalo je donesen 2008. godine, samo je trebalo da bude usvojen na Skupštini. Profesorica Milojević je u to vrijeme kao tehnički direktor te firme potpisivala regulacione planove koji se nesmetano donose. U tom trenutku nije bio problem što "Urbanistički plan samo što nije usvojen", a sada je problem što nema Urbanističkog plana", rekao je Višekruna.

Profesorica Milojević mu nije ostala dužna, ističući da skretanje na lični teren pokazuje samo nedostatak pravih argumenata vlasti, te je podsjetila na sudbinu nekadašnjeg Urbanističkog zavoda.

"Kada gospodin Višekruna nema argumenata da odgovori na argumente stvari, okreće se ličnim. Pronašao je momenat kada sam ja bila u Urbanističkom zavodu do 2008. godine i jedan od velikih problema je gašenje tog Zavoda. Tačno je, Urbanistički plan je došao do forme Prijedloga. Urbanistički zavod je otišao u stečaj i onda ostaje vakum, nakon čega slijedi haos u razvoju Banjaluke. Do 2006. godine Banjaluka je imala deficit stambenog prostora, a a iza 2010. godine još uvijek se kretala u kapacitetima Plana iz 1975. godinem sa stanovišta infrastrukturnih sistema kada je bila do 230.000 stanovnika."