Linta je istakao da je primarni cilj da države potpisnice Konvencije o sprečavanju genocida u svojim parlamentima usvoje rezolucije kojima se sistematsko uništenje Srba priznaje kao genocid. Kao ključne korake koje Srbija treba preduzeti naveo je:

  • Usvajanje rezolucije u Skupštini Srbije o genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH.

  • Osnivanje memorijalnog centra posvećenog žrtvama.

  • Proglašenje 10. aprila za zvanični Dan sjećanja na srpske žrtve genocida.

Razmjere zločina u NDH

Podsjećajući na formiranje NDH 10. aprila 1941. godine, Linta je naglasio da je Jasenovac bio logor "neograničenog kapaciteta" namijenjen potpunom istrebljenju. Posebno je ukazao na činjenicu da su ustaški zločini bili masovni i rasprostranjeni, ne samo u logorima, već i na kućnim pragovima širom tadašnje države.

"Ubijanje žena i djece jasno govori o namjeri potpunog uništenja srpskog naroda na tim prostorima", poručio je Linta, piše Srna. 

Istorijski podsjetnik: 22. april 1945.

Na današnji dan, prije osam decenija, 600 od preostalih 1.073 logoraša zatočenih u Ciglani krenulo je u očajnički proboj shvativši da ih čeka sigurna smrt. Pakao Jasenovca i ustašku torturu tog dana preživjelo je svega 117 zatočenika.