Statistike pokazuju da između 70 i 80 odsto korisnika interneta, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju, upravo na ovaj način započinje potragu za objašnjenjem zdravstvenih tegoba.

Sličan trend vidljiv je i kod nas. Tokom 2025. godine čak 73,5 odsto korisnika interneta u Republici Srpskoj pretraživalo je zdravstvene teme: od simptoma gripe i visokog pritiska, preko informacija o lijekovima protiv bolova i operacijama, pa do savjeta o ishrani i unapređenju zdravlja.

Posebno je zanimljivo da se internet sve češće koristi i za pitanja koja se tiču psihe. Podaci pokazuju da je 37 odsto korisnika tražilo informacije o mentalnom zdravlju – depresiji, stresu, anksioznosti ili poremećajima u ishrani. To jasno ukazuje da je pretraživač za mnoge postao prvi korak u tzv. pre-dijagnostici.

Ipak, ova praksa ima i svoju drugu stranu. Iako internet može ponuditi brze informacije, korisne savjete, pa čak i pomoći da se pronađe odgovarajuća medicinska ustanova, on nerijetko vodi i ka pogrešnim zaključcima. Nepouzdani izvori ili pogrešno tumačenje simptoma mogu izazvati dodatnu zabrinutost, pa čak i paniku.

Zato je važno imati mjeru. Informisanje putem interneta može biti koristan prvi korak, ali nikako zamjena za stručnu procjenu. Kada su u pitanju ozbiljniji simptomi ili dugotrajne tegobe, jedina prava adresa i dalje je ljekar.

"Google nije ljekar"

Iako se sve više ljudi okreće internetu kada su u pitanju zdravstveni savjeti, stručnjaci upozoravaju da „dr Google“ ne može biti zamjena za stvarnog ljekara. Brze informacije koje su dostupne na klik često djeluju korisno, ali mogu imati i drugu stranu, zbunjenost i nepotrebnu zabrinutost.

Stručnjaci ističu kako stalna dostupnost medicinskih informacija upitne tačnosti može uznemiriti pacijente.

„Cyberhondrija“ kao nova pojava

Ljekari upozoravaju na sve češću pojavu tzv. „cyberhondrije“, straha od ozbiljnih bolesti koji nastaje nakon pretraživanja simptoma na internetu.

Studije su pokazale da ovakvo ponašanje dodatno pojačava anksioznost, posebno kod osoba koje su već sklone hipohondriji. Umjesto smirenja, korisnici često izlaze iz pretrage još zabrinutiji nego prije.

Korist veća od štete, ali uz oprez

Stručnjaci ističu da prednosti interneta u medicinske svrhe ipak nadmašuju negativne strane.

Ipak, naglašavaju da je ključno da ljekari usmjere pacijente na pouzdane, naučno utemeljene izvore, kako bi izbjegli pogrešne informacije.

ChatGPT i slični alati rade loše dijagnoze

Sve više ljudi danas se za zdravstvene savjete obraća četbotovima, ali za razliku od ljekara i bolnica, tehnološke kompanije ne podliježu istim pravilima zaštite medicinskih podataka. Upravo tu počinje dilema – koliko su naši podaci zaista bezbjedni?

Kompanija OpenAI tvrdi da je alat ChatGPT Health dizajniran tako da štiti privatnost korisnika i ne koristi njihove zdravstvene podatke za obuku modela. Korisnicima je omogućeno i da brišu istoriju razgovora.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da je ključni problem to što zakonska zaštita često izostaje, pa se sve svodi na povjerenje u kompaniju. Kako ističu pravni eksperti, uslovi korišćenja mogu se promijeniti u bilo kojem trenutku.

Ogroman broj korisnika, ali i osjetljive informacije

Prema podacima OpenAI, više od 230 miliona ljudi sedmično traži savjete o zdravlju putem ChatGPT-ja.

Kompanija podstiče korisnike da dijele detaljne podatke, od dijagnoza i terapija do laboratorijskih nalaza, kako bi dobili preciznije odgovore. Upravo to otvara pitanje: da li korisnici svjesno predaju najosjetljivije informacije?

Iako razgovor sa četbotom može djelovati kao konsultacija, to nije medicinski pregled. Ovi alati nisu regulisani kao zdravstvene usluge i ne prolaze stroge kontrole kao medicinski uređaji.

Zabilježeni su i slučajevi u kojima su četbotovi davali pogrešne ili čak opasne savjete, što dodatno naglašava potrebu za oprezom.

S druge strane, AI alati mogu biti korisni kao podrška – pomažu u administraciji, razumijevanju nalaza i informisanju pacijenata. Međutim, čak i kompanije naglašavaju da ovi sistemi nisu namijenjeni za postavljanje dijagnoze ili liječenje.

Potrebna jasnija pravila

Stručnjaci upozoravaju da trenutni zakoni ne prate dovoljno brzo razvoj tehnologije. Pošto kompanije često same određuju kako će koristiti podatke, zaštita korisnika u velikoj mjeri zavisi od njihovih politika.

Zbog toga se sve češće postavlja pitanje: da li bi ovakvi alati trebalo da budu strože regulisani, poput medicinskih uređaja?

Četbotovi mogu biti koristan saveznik za informisanje, ali ne smiju postati zamjena za ljekara. Kada je riječ o zdravlju, i posebno o ličnim medicinskim podacima, oprez mora biti na prvom mjestu.