Najviše pritužbi odnosi se na slab pritisak i povremene prekide u isporuci vode, posebno u naseljima na višim kotama i u prigradskim područjima.

Stanovnici kažu da se problemi najčešće javljaju u večernjim satima i ljeti, kada je potrošnja najveća.

„Dešava se da uveče skoro uopšte nemamo pritisak. Vodu jedva možemo koristiti za osnovne potrebe, a kamoli za nešto više“, kaže jedan stanovnik prigradskog naselja Donji Orlovci.

Kako dodaje, stanovnici ovog naselja godinama muku muče sa vodom.

"Tokom rata je nestalo i godinama poslije uopšte nismo imali gradsku vodu. Kasnije smo dobili, ali malo je dana kad smo zadovoljni pritiskom. U ratu smo obezbijedili prirodni izvor vode, ali i tu moramo da štedimo jer uvijek postoji mogućnost da presuši. Koristimo je za stoku, zalijevanje bašte, te ispomoć kad gradske vode nestane", navodi on i dodaje da za cijenu koju plaćaju, za očekivati je bar da u 21. vijeku imaju vodu u kući. 

Slična iskustva ima i jedna građanka iz centra grada, koja ističe da problemi nisu stalni, ali se ponavljaju.

„Nije svaki dan, ali kad se desi, pritisak je toliko slab da veš mašina ne može normalno raditi. Nadamo se da će grad uskoro pronaći trajno rješenje“, navodi ona.

„Voda je osnovna potreba i normalno je da očekujemo stabilno snabdijevanje. Nadamo se da će ulaganja u vodovod uskoro dati rezultate“, kaže jedan od sagovornika.

Vodovodna mreža u Prijedoru datira iz 1962. godine. Tad su izbušeni bunari i ugrađene cijevi od raznih vrsta materijala: pocinčanih, gusanih cijevi, azbest cementnih, PVC plastike…

“Imamo visok stepen gubitaka, te se u sklopu Vodovoda bavimo i projektovanjem, jer mi znamo najbolje šta nam treba. Tako da, radimo projektnu dokumentaciju sanacije i rekonstrukcije vodovodne mreže. To sve predajemo Gradu, jer smo gradska firma, te oni raspisuju tendere i traže mogućnost kako da to isfinansiraju”, rekao je za AloOnline.ba tehnički direktor Vodovoda Prijedor Dragan Stamenić.

On je dodao da su na oko 80% mreže gradske i okolnih naselja stari cjevovodi koje bi trebalo mijenjati.

“Trenutno radimo na dva velika projekta u Čirkin Polju, čim bi se značajno trebala popraviti situacija u ovom naselju, ali i u naseljima Orlovača, Donji Garevci i Donji Orlovci. Imamo I tri projekta proširenja, za naselja Gornji Orlovci, Kavanište i Veliko Palančište”, naveo je Stamenić.

Na naše pitanje da li će nakon završetka radova u ovim naseljima biti poboljšano i vodosnabdijevanje tokom ljetnih mjeseci Stamenić je rekao da to nema veze s tim, ali da će u svakom slučaju biti smanjeni gubici.

“Nemamo problema što se tiče ljeta. Imamo dovoljne količine vode”, rekao je.

Za nadati se da će ovim radovima biti okončan i problem brojnih Prijedorčana.

Vodovod Prijedor

Vlasnička struktura akcijskog kapitala „Vodovoda“ a.d. Prijedor je sljedeća:

Grad Prijedor 74,69 %

Grupa Fortis d.o.o. Banja Luka 14,95 %

Vaučer ponuda 7,74 %

Interni akcionari 2,62%

„Vodovod“ a.d. Prijedor trenutno broji 25.364 potrošača, prema sljedećim kategorijama:

Domaćinstva 23.435

Privreda i budžetski potrošači      493

Zanatski sektor   1.436